Od Goražda do Trebinja Božić dočekalo tek 300 katolika

U Sopilje stižemo nakon sat vremena voženje iz Mostara. Nevesinjski je kraj okovan snijegom, no put je prohodan. U selu zatičemo staricu Anđu Čuljak sa sinom Tihomirom. Doći će joj, veli, za Božić i dvojica drugih sinova, nevjeste i unučad, pa će ih biti puna kuća, a imat će se s čim i počastiti. Sira, kajmaka i mesa neće falit. Mlađi joj sin Ivica, kad se vratila u svoju obnovljenu kuću nabavio ovce, a od Ministarstva za izbjeglice Republike Srpske nedavno je dobila i kravu, iako se, priča nam baka Anđa, tome nije nadala.

Tek četiri katoličke obitelji

Od prijeratnih 200 katolika u nevesinjskom kraju danas žive samo četiri katoličke obitelji. Osim dvije kuće Čuljaka u Sopilju, u centru Nevesinja žive Buconjići, a u mjestu Seljani obitelj Ivice Perića koji je podigao farmu, nabavio strojeve, pa Nevesinjci o njemu pričaju s uvažavanjem kao o vrijednom poduzetniku. Načelnik Nevesinja Momčilo Šiljegović priznaje kako je povratak Hrvata slab, iako su, kaže, općinske vlasti sada otvorene za povratnike te im pomažu koliko mogu, uglavnom u nasipanju makadamskih puteva do sela te otklanjanju kvarova na električnoj mreži.

Ljeti tu dođe više Hrvata, obići svoje kuće. Nastojimo prema povratnicima pokazati i više pažnje nego prema domaćem stanovništvu, da se ne osjećaju zapostavljenima i da se osjećaju kao u svojoj kući, kaže načelnik Šiljegović.

Obnova crkve u centru Nevesinja

U centru Nevesinja prije pet godina počela je izgradnja u ratu do temelja porušene katoličke crkve. Nevesinjski župnik don Ante Luburić na Božić će misu služiti u kapelici, a u obnovljenoj crkvi, nada se, na Veliku Gospu. Njegova župa, jedna od najvećih u BiH, proteže se na čak 4.500 kilometara četvornih i osim Nevesinja obuhvaća općine Gacko, Foču, Novo Goražde, Ustikolinu, Čajniče i Rudo. Prije rata od Goražda do Trebinja živjelo je blizu 3.000 katolika, a danas ih je, iako zapreka za povratak od strane vlasti više nema, samo oko 320.

"Svake godine po nekoliko obitelji dobije pomoć za obnovu svoga imanja i stanja. Pa evo, pomiče se polako. Istina, godine prolaze i to sigurno negativno djeluje na sami povratak i na brojno stanje onakvo kakvo je bilo prije rata", kaže velečasni Luburić.

Povratnicima se ranije nije pomagalo

Vlasti istočnohercegovačkih općina tek posljednjih godina pomažu povratnicima. O tome svjedoči Dragica Marić koja se s pokojnim suprugom Pavom prije šest godina vratila u Kamenu, selo u općini Istočni Mostar. Obnavljajući svoju kući bez ičije pomoći Pavi se sve smučilo pa je sebi oduzeo život.

"Kad smo se vratili tražili smo, kucali, ali nije bilo pomoći skoro nikakve, a evo sad je ta obnova krenula. Ljudi su pomagali, izlazili u susret i kuća je obnovljena. Dočekat ću u njoj Božić sa svekrom, svekrvom, sinom, nevjestom i unucima. Božić će biti bijel zbog snijega, ali će meni biti crn, jer sam ostala bez svog čo'eka", veli Dragica.

Povratak prijavilo 16 obitelji

Istočnomostarsku općinu čine četiri podveleška sela koja su Daytonskim sporazumom otcijepljena od Mostara i pripojena Republici Srpskoj.

"Zahvaljući, u posljednje vrijeme, pozitivnom odnosu općinskih vlasti u istočnom Mostaru prema povratnicima, za povratak se nedavno od 21 katoličke obitelji prijavilo njih čak 16", kaže za Deutsche Welle Dragan Raguž, koordinator povratka Hrvata u Istočni Mostar. Raguž kaže kako je prije dvije godine stupio u kontakt sa zastupnikom u Parlamentu BiH Martinom Ragužem, koji mu je pomogao svojim poznanstvima s ljudima iz vlasti, kao i načelnik Istočnog Mostara Radoslav Palavestra. Raguž pohvalno govorio i o zamjeniku načelnika Općinskog vijeća Vladanu Saviću i predsjedniku OV-a Istočni Mostar Boži Sjeranu. A Vladan Savić kaže kako općinske vlasti imaju odličnu suradnju s Hrvatima povratnicima.

"Tri kuće obnovljene su u selu Kamena, uz pomoć Ministarstva za izbjeglice Republike Srpske u ovoj, a u planu je obnova još tri domaćinstva u idućoj godini. Zahvaljujući suradnji općinskih vlasti s povratnicima te pomoći UNDP-a i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u selo će uskoro stići i struja", kaže Savić.

Sreća pa je Mostar blizu

U Nevesinju i istočnom Mostaru u posljednje vrijeme sve se više okreću i prema hercegovačkom središtu Mostaru, u kojem, kako nam kažu, sve više Nevesinjaca radi i dolazi u kupovinu. Mladi Nevesinjci pak sve češće odlaze u kafiće i diskoteke i na nogomente turnire u Mostar, a Mostarci, Širokobriježani i Čitlučani dolaze u Nevesinje.

"Kakvo je vrijeme, sreća je naša pa su i Nevesinje i Istočni Mostar blizu Mostara, inače bi nestajali kao što nestaju mnogi manji gradovi i sela, udaljeni od većih centara", kaže nam na odlasku zamjenik načelnika općine Istočni Mostar Vladan Savić.