1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Obljetnica rušenja Saddama Husseina

Marlies Schaum9. travnja 2007

Prije četiri godine na današnji dan okončana je vladavina Saddama Husseina. Američke su trupe prodrle u središte Bagdada, zauzele predsjedničku rezidenciju, ali bez njezinog stanara.

https://p.dw.com/p/ADzQ
Saddam Hussein (AP Photo/Jassim Mohammed-File)Foto: AP

Njega su pronašle tek nekoliko mjeseci kasnije. Time je američki predsjednik George Bush junior završio ono što je započeo njegov otac deset godina ranije. Za razliku od oca koji je za svoj ratni pohod uzeo iračku invaziju na Kuvajt, sin Bush je kao razlog rata naveo oružje za masovno uništavanje koje nikad nije pronađeno.

”Ako irački režim želi mir, mora se odmah i bezuvjetno odreći daljnje proizvodnje svih vrsta oružja za masovno uništavanje kao i raketa dugog dometa i uništiti to oružje. Ukoliko irački narod želi mir mora odmah prekinuti podupirati terorizam i pomoći u borbi protiv njega, na što su se obavezale sve države prema Rezolucijama Ujedinjenih naroda”.

Tjedan dana kasnije Saddam Hussein je signalizirao spremnost da inspektorima Ujedinjenih naroda dopusti da udju u Irak. U studenom 2002. zato je prihvaćena UN-ova Rezolucija 1441, prema kojoj je Irak u roku od trideset dana trebao predati traženo oružje. Irak je to prihvatio, tamo su doputovali novi inspektori koji su čak prvi put mogli pretražiti i palače Saddama Husseina.

7. prosinca 2002. Ujedinjeni narodi su objavili prvi izvještaj o programu razoružavanja Iraka. Sjedinjene Američke Države su zamjerile da je izvještaj nepotpun te da suradnja Iraka nije dovoljna. Po nalogu američkog predsjednika tadašnji ministar vanjskih poslova Colin Powell je povećao pritisak u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda:

”Kolege, vrijeme je da Vijeće sigurnosti pošalje jasnu poruku Saddamu, da nećemo dopustiti da nas on zavarava svojom taktikom. Nitko ne želi rat, medjutim jasno je da je taj ograničeni napredak koji smo vidjeli, tih nekoliko malih bitnih promjena, da je do njih zapravo došlo samo zato što je spremna velika vojna sila. Nacije koje su spremne ugroziti živote svojih madih muškaraca i žena kako bi svijet oslobodile tog opasnog oružja”.

16. ožujka 2003. sastali su se američki predsjednik Bush, britanski premijer Blair i španjolski premijer Aznar na Azorskim otocima. Oni su Saddamu Husseinu dali rok od 24 sata u kojem je trebao ili predati oružje ili otići u izgnanstvo. Irački diktator je to odbio. Četiri dana kasnije počeo je rat koji je nakon nepuna tri djedna okončao vladavinu Saddama Husseina.