Novo zaoštravanje situacije na jugu Srbije?

Na spomeniku je ispisano 27 imena poginulih pripadnika paravojne postrojbe Albanaca s juga Srbije Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPBM), koja je organizirala oružanu pobunu na jugu Srbije početkom 2000. godine s ciljem da to područje pripoji Kosovu. Spomenik su lokalni Albanci svečano otkrili 16. studenoga 2012. godine na središnjem gradskom trgu u Preševu (naslovna fotografija: pogled na Preševo). Otkrivanje spomenika je održano povodom obilježavanja stote godišnjice osnivanja države Albanije, a vrlo brzo nakon toga uslijedile su i oštre reakcije srbijanskih vlasti u Beogradu. Nekoliko dana po otkrivanju srbijanski premijer Ivica Dačić je OVPMB nazvao terorističkom organizacijom te izjavio da je "postavljanje spomen-ploče pripadnicima nekadašnjeg OVPMB-a u središtu Preševa provokaciju na koju država mora reagirati". Dačić je potom najavio da će država taj spomenik srušiti do 17. siječnja, odnosno do idućeg kruga razgovora Beograda i Prištine u Bruxellesu, ako to do tada ne učine oni koji su ga postavili. Uslijedili su i sastanci s političkim predstavnicima Albanaca s juga Srbije, ali bez ikakvih rezultata.

"Spomenik je u skladu sa zakonom"

Predsjednik Demokratske unije doline Skender Destani kaže da nema nikakvog razloga za sukobe oko ovog spomenika i ističe da zakon dozvoljava lokalnoj samoupravi postavljanje takvih obilježja: "Ako ova vlada želi poštivati svoje zakone, onda neka dozvoli da se to učini kako treba. Jer, i taj ultimativni rok koji je dao premijer, ja mislim da on nije ni pogledao zakon. Da bi se nešto rušilo, za to mora postojati neka odluka, odluka suda. Znači, samo sudskom odlukom se može rušiti taj spomenik."

Skender Destani kaže da su svi albanski politički čimbenici s juga Srbije protiv uklanjanja spornog spomenika ili njegovog premještanja. S druge strane, srbijanske vlasti inzistiraju na tome da se spomenik premjesti na neku drugu lokaciju i prijete da će ga srušiti, ako je potrebno i silom, ako se to ne dogodi do 17. siječnja. Destani ipak smatra da se ništa dramatično neće dogoditi ni nakon tog datuma i da to neće rezultirati sukobima: "Mislim da rješenje nije u postavljanju rokova već u nastavku razgovora. Mislim da će situacija biti normalizirana time što ćemo sjesti s predstavnicima vlade i dogovoriti neke stvari i za budućnost. Jer, to što je do sada bilo - bilo je. Zato mislim da se ništa značajno neće dogoditi jer sam svjestan činjenice da su ljudi danas pametniji nego prije deset godina."

"Spomenik je politička provokacija"

Spomenik u Preševu je politička strategija Albanaca u regiji, a to je podizanje napetosti i izazivanje sukoba prije nego što dođe do pregovora o Kosovu, ocjenjuje za DW Aleksandar Fatić, direktor Centra za sigurnosne studije iz Beograda. Ipak mislim da je velika greška što se u Beogradu tako žučno reagira na taj spomenik, kaže Fatić: "Jer na taj način se ulazi, kako bi se reklo, u taj scenarij koji servira Priština. Niti je taj spomenik toliko važan, niti bi trebalo toliko na njega obraćati pažnju, pošto je on i namijenjen da služi kao provokacija. Prihvaćanje provokacije upravo vodi k onoj vrsti rezultata kakav sada imamo."

I profesor Fakulteta za sigurnost iz Beograda Zoran Dragišić spomenik u Preševu vidi kao političku provokaciju. On smatra da je pozitivno to što srbijanske vlasti taj problem ipak pokušavaju riješiti na miran način, uz posredovanje stranih veleposlanstava. Po njegovim riječima, Srbija i Albanci s juga Srbije će uvijek različito gledati na oružane sukobe koji su se tamo događali, a i na ulogu OVPBM-a: "Mi ćemo imati svoje stajalište, Albanci će imati svoje, ali se ne radi o tome da mi "uniformiramo" mišljenja, nego o tome da pronađemo neku formulu održivog života. Mislim da ova provokacija sa spomenikom nije korak u dobrom smjeru."

"Bit će onako kako kaže Washington"

U srbijanskoj javnosti je bilo i glasova koji su ukazivali na Zakon o amnestiji pripadnika OVPBM-a, koji je donesen nakon oružanih sukoba iz 2000. i 2001. godine. Poanta tih primjedbi je da nema ničeg spornog u podizanju spomenika amnestiranim osobama. Aleksandar Fatić se za DW osvrće i na tu vrstu primjedbi: "Ali oni su amnestirani iz funkcionalnih razloga: zbog toga što je to bio način da se postigne mir, a ne zato što Srbija smatra da je ta vrsta pobune prihvatljiva ili da njih treba proglašavati herojima. Tako da činjenica da su oni amnestirani ne opravdava podizanje spomenika."

S obzirom da se bliži 17. siječanj, kao i nastavak pregovora s Prištinom, situacija se uskoro svakako mora razrješiti. Aleksandar Fatić smatra će albanska strana ovog puta morati popustiti: "Pregovori se moraju nastaviti. Jednostavno, bit će onako kako kaže Washington. A Washington će vjerojatno reći Albancima da popuste, jednostavno zbog toga što nije u interesu međunarodne zajednice da se trenutno stvara novo žarište na jugu Srbije nego naprotiv da se rješava pitanje Kosova. Zato mislim da će ovog puta Albancima biti naređeno da popuste."