Novinari u BiH – žrtve napada i prijetnji | Politika | DW | 26.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Novinari u BiH – žrtve napada i prijetnji

U prvih nekoliko mjeseci predizborne godine u Bosni i Hercegovini zabilježeno je desetine slučajeva raznih napada na novinare – od verbalnih prijetnji, političkih pritisaka do fizičkih napada i prijetnji smrću.

Ulazna vrata u RTV dom u Sarajevu s logom BHRT-a na njima (DW/Z. Ljubas)

Ulazna vrata u RTV dom u Sarajevu

Policija još nije otkrila osobe koje su u ponedjeljak (20.8.) napale ekipu BHRT-a (Bosanskohercegovačke radio-televizije). Novinari, snimatelji i vozač Sabahudin Koso, koji je u ovom napadu povrijeđen, vraćali su se kasno navečer iz Širokog Brijega gdje su pratili nogometnu utakmicu Široki Brijeg – Sloboda. Napadnuti su u Konjicu desetak minuta prije ponoći. „Maskirani napadači krenuli su prema našem kombiju i u jednom momentu staklo je puklo, ... nastala je opća lomljava. Osjetio sam bol u ruci i čuo kako kolege iz kombija viču 'bježimo, daj gas'. Stisnuo sam gas i krenuli smo, dok su oni i dalje udarali svime i svačime po kombiju. Nekako smo se uspjeli izvući, a potom smo otišli u policijsku stanicu gdje smo prijavili napad", kaže Koso. Policija je obavila uviđaj, ali osim navoda da je u napadu sudjelovalo petnaestak maskiranih napadača u crvenim majicama i s crnim povezima preko glave, nisu priopćeni drugi detalji.

Novinarska udruženja, sindikati i predstavnici medija osudili su ovaj čin, a Udruženje BH novinari je priopćilo da su prijetnje novinarima i napadi na novinare „kako na ulici, tako i putem društvenih mreža" svakodnevna pojava u BiH. Generalna tajnica toga udruženja Borka Rudić za Deutsche Welle kaže da je situacija teška kao i prethodnih nekoliko godina koje su obilježili brojni napadi na novinare i „neefikasnost policijskih i pravosudnih institucija“ u istragama i sankcioniranju napadača.

Napadi na novinare su sve brutalniji i agresivniji

„Od početka 2018. godine do sada registrirali smo 40 slučajeva, među kojima je bilo devet fizičkih napada, pet prijetnji smrću, 14 slučajeva verbalnih prijetnji i političkih pritisaka, značajan broj radnih sporova i mobinga, klevete, uskraćivanja informacija, ... Kako je predizborna kampanja sve bliže, bojim se da će napada biti sve više. Ti su napadi sve brutalniji i agresivniji, poput napada u Konjicu i politički brutalnog napada Milorada Dodika na srbijanski CINS i bosanskohercegovački CIN (Centar za istraživačko novinarstvo). Bojim se da je situacija potpuno izmakla kontroli i više nismo sigurni što se sve može dogoditi i kako zaštititi novinare“, kaže Borka Rudić.

Borka Rudić (klix.ba )

Rudić se plaši da će napada na novinare biti sve više za vrijeme izborne kampanje u BiH

Generalna tajnica Udruženja BH novinari ističe da ova organizacija, zajedno s Linijom za pomoć novinarima, koristi sve postojeće mehanizme da zaštite novinare i pomognu žrtvama napada. Napominje da su odgovori institucija spori, neefikasni i bez osuđujućih presuda za napadače. „Tako se stvara atmosfera odobravanja tih napada, ponavljanja ili čak produženog nasilja u kojem sudjeluju i mediji. Jedan od tih primjera je napad na Dinu Jahića, urednika CINS-a  gdje su se tri važna medija u Republici Srpskoj (RS) RTRS, ATV i SRNA uključili u kampanju širenja laži o radu CINS-a i samog Dine Jahića. Imamo nažalost i 'političku cenzuru' koju zavodi Facebook kao društvena mreža. Blokirali su profil i onemogućili kolumnista Dragana Bursaća da postavlja svoje komentare, nakon što je dao podršku Dini Jahiću. Očito je da su politički organizirani korisnici Facebooka prijavili Bursaćev komentar kao 'govor mržnje', što je čista bedastoća, i onda je Facebook bez provjere blokirao Bursaća. To se ranije dogodilo i Srđanu Puhalu, još jednom jako važnom slobodnom glasu i kritičaru režima u RS-u", upozorava Borka Rudić.

Facebookova „politički motivirana cenzura"?

Dragan Bursać pojašnjava kako je zbog podrške kolegi pao u nemilost administratora, odnosno kako se mu blokirani pristup Facebooku i program za online komuniciranje (chat) koju koristi ova popularna društvena mreža. „Ja sam pružio podršku kolegi iz CINS-a Dini Jahiću. Njemu je gospodin Milorad Dodik direktno stavio 'metu na čelo' svojim izjavama da je on kriv, da se miješa i petlja u unutarnje stvari RS-a, na kraju da je i Sorošev plaćenik. Pri tome je promašio i državu, jer se istraživanja CINS-a odnose na Srbiju, a ne na BiH i Dodika. To sam sve stavio na svoj Facebook profil, a onda sam dobio informaciju da su mi na mjesec dana blokirani i Facebook i MSN (Messenger) zbog prijava i 'nekorektnosti'. Nakon sat vremena iz Facebooka su me obavijestili da na mom statusu nema nikakvog govora mržnje, ali ja sam nažalost još uvijek blokiran“, kaže Bursać.

Ilustracija: riječ Banned (blokiran/a) na mobitelu na kojemu je otvoren Facebook (Getty Images/AFP/I. Kodikara)

Novinari se danas suočavaju i s blokiranjima na društvenim mrežema

Kolumnist Buke i Al Jazeere se i ranije suočavao s raznim pritiscima, pa i prijetnjama smrću. Kolegama koji se susreću sa sličnim problemima, savjetuje da sve brzo prijave nadležnim organima, policiji i novinarskim udruženjima (Liniji za pomoć novinarima pri Udruženju BH novinari). „Policija ima iskustva s tim stvarima, postoje ljudi koji su zaduženi za cyber kriminal, pošto mnoge prijetnje i napadi danas dolaze uglavnom putem Interneta. Moram reći da policija u većini slučajeva cyber kriminala odradi svoj posao, locira IP adresu, pronađe napadača, ali onda sve dolazi do pravosuđa koje je 'crna rupa' našeg sistema“, kaže Bursać za Deutsche Welle. Borka Rudić tvrdi da će Udruženje BH novinari poslati prosvjedno pismo Facebooku te da će slučaj Dragana Bursaća prijaviti kao pokušaj zavođenja politički motivirane cenzure. Pismo će, kako ističe, biti upućeno OSCE-u, Vijeću Evrope i drugim međunarodnim organizacijama.

Prijetnje zbog izvještavanja o ratnim zločinima

Proteklih nekoliko mjeseci u BiH je došlo do „znatnog pogoršanja situacije" kada su u pitanju napadi na predstavnike medija. To potvrđuje i generalni tajnik Društva novinara BiH Fedžad Forto koji je posebno zabrinut zbog brutalnosti fizičkih napada kojima su izloženi medijski radnici u toj zemlji.

Ilustracija, žena okrenuta leđima drži mobitel s otvorenom aplikacijom za Twitter (DW/P. Böll)

Sve više prijetnji i poziva na linč novinara stiže putem socijalnih mreža

„Takvi su bili napadi na reportere internetskog portala Klix.ba i Al Jazeere na demonstracijama grupe boraca u Sarajevu 26. srpnja i na ekipu BHRT-a 20. Kolovoza u Konjicu. Pozivi na ubijanje, javno hvalisanje kako je novinar udaren metalnom palicom, anonimni prijeteći pozivi redakcijama, napad maskiranih napadača, ali i rastući broj brutalnih prijetnji preko društvenih mreža, kao što je slučaj s novinarkom portala Dnevnik.ba Glorijom Lujanović, postali su dio svakodnevnice. Apeli, ukazivanje na probleme, priopćenja i druge uobičajene metode rada nisu više dovoljne", kaže Forto za Deutsche Welle.

U slučaju Glorije Lujanović je jedan korisnik Twittera pozvao na nasilje protiv novinarke. Razlog je bilo njezino izvještavanje o zločinima nad Hrvatima središnje Bosne te o ulozi mudžahedina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Generalni tajnik Društva novinara BiH poziva institucije za provođenje zakona da svoj posao rade kako treba te upozorava da bi, ako se počinitelji izvuku nekažnjeni ili s blagim kaznama, napadi na medije mogli postati „društveno prihvatljiva norma". „Uplašeni novinar ne može dobro raditi svoj posao, a zbog straha od posljedica moguća je autocenzura", upozorava Forto podsjećajući da se bez slobode medija niti jedno društvo ne može smatrati slobodnim.

Preporuka uredništva