Novi put u Europu: umjesto Sahare preko Atlantika | Priča dana | DW | 23.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Novi put u Europu: umjesto Sahare preko Atlantika

Migracijske rute između Afrike i Europe se mijenjaju. Na Kanarske otoke je posljednjih mjeseci stiglo šest puta više migranata nego prošle godine. Korona-kriza je samo jedan od razloga.

Put Abdula Kamarasa je za sada završio na Fuerteventuri

Put Abdula Kamarasa je za sada završio na Fuerteventuri

More je iznenađujuće mirno ovog popodneva – barem za Fuerteventuru. Abdul Kamara sjedi na jednom mostiću i sjeća se svakoga proljetnog dana kad je došao na ovaj španjolski otok. Zastrašujuće visoki su tada bili valovi na Atlantskom oceanu. Mladić iz Gvineje je već tri dana plovio gumenim čamcem. Plovidba je počela na jugu Maroka – i zamalo ju nije preživio.

„Odjednom smo čuli kako čamac ispušta zrak“, sjeća se Kamara u razgovoru za DW. „Imao sam osjećaj: to bi stvarno mogao biti kraj. Jedino na što sam još mogao misliti bila je moja mala sestra, koja bi onda bez mene morala izaći na kraj. Bio sam u šoku."

Najopasnije putovanje

Migranti u čamcu uspjeli su nekako začepiti rupu u čamcu i doći do Fuerteventure. Abdul kamara je jedan od oko 5.000 afričkih migranata koji su od početka godine stigli na Kanarske otoke. To je porast za više od 600 posto u usporedbi s 2019. godinom.

Spanien Kanarische Inseln Migranten erreichen Küste

Broj novopridošlih migranata je ove godine znatno porastao

Već ranije je migracijska ruta između Afrike i toga španjolskog otočja često korištena. Sredinom 2000-ih godina stigli su deseci tisuća ljudi. Od tada su se samo rijetki usuđivali krenuti tim putom – među ostalim i zato što se to smatra najopasnijim morskim putom na svijetu. Po navodima humanitarnih organizacija tu pogine svaki 16 migrant.

Brojni promatrači još nagađaju zašto se tu rutu ponovo koristi tako često. Bram Frouws iz neovisnog znanstvenog instituta Mixed Migration Center u Ženevi ukazuje na dalekosežni utjecaj korona-pandemije. „Socijalne i gospodarske posljedice pandemije pojačavaju kod brojnih ljudi želju, a sigurno i potrebu za migracijom. Istovremeno ona im oduzima brojne mogućnosti da to učine“, kaže Frouws za DW.

S jedne strane ljudi imaju manje novca za putovanje. S druge strane sloboda kretanja je svuda ograničena. Ne samo zato što su brojne granice zatvorene: vidi se da trenutno na brojnim klasičnim rutama na raspolaganju ima manje krijumčara, kaže Frouws.

Fuerteventura

Fuerteventura je omiljena turistička destinacija

Španjolska – žrtva vlastitog uspjeha

Ali, razlozi premještanja migracijskih ruta ne leže samo u korona-krizi. Proteklih godina su europske zemlje sklopile razne sporazume s tranzitnim zemljama kao što su Niger ili Libija, koji uvijek funkcioniraju na isti način: afričke zemlje čine više da bi zadržale migrante puno ranije nego što dospiju do sjevernoafričke obale. Zauzvrat Europa tim državama doznačuje velike svote novca i povećava svoj angažman na području gospodarskog razvoja tih zemalja.

Ali, takvi sporazumi često dovode samo do promjene migracijskih ruta. U slučaju Kanarskih otoka nije isključeno da je Španjolska postala žrtva vlastite migracijske diplomacije. „Kad je broj migranata između Maroka i španjolske obale znatno porastao Španjolska je takorekuć tjedan dana kasnije Maroku doznačila 30 milijuna eura. Oni to onda nazivaju migracijska suradnja“, kaže stručnjak Frouws.

Maroko se držao toga sporazuma i tjerao je migrante iz područja u blizini obale. Dolasci na španjolsku obalu pali su u prvom polugodištu 2020. za više od 4.000 osoba. Posljedica je da migranti sad pokušavaju ući u čamce već na jugu Maroka, u Zapadnoj Sahari koju je okupirao Maroko ili još južnije i dospjeti na Kanarske otoke.

Nagovještaj nove migracijske dinamike

Frouwsov kolega Matt Herbert iz nevladine organizacije Global Initiative Against Transnational Organized Crime kaže: Ovo što trenutno vidimo to su nagovještaji masovnog novoga migracijskog kretanja prema Europi. Istina, brojne zemlje u području Sahela su početkom korona-krize uspjele provesti djelotvorna ograničenja kretanja. Ali, već u prošlosti se vidjelo da slabe institucije tih država stroge mjere mogu provoditi samo kratko vrijeme.

Politička cijena je jednostavno vrlo visoka i mjere se ne mogu vječno provoditi dalje“, kaže Herbert u izjavi za DW. Zato se može polaziti od toga da će brojni migranti koji se trenutno nalaze u tranzitnim zemljama nastaviti svoje putovanje u bliskoj budućnosti. Uz to zbog brojnih političkih kriza u zemljama Sahela sve više ljudi iz toga područja i sami idu prema sjeveru.

Koje srednjoročne i dugoročne posljedice će imati gospodarski zastoj zbog korona-krize može se već sada promatrati u sjevernoj Africi, kaže Herbert. Tu je, istina, posljednjih mjeseci na putu prema Europi znatno manje migranata, ali sad sve više stanovnika sjeverne Afrike i sami kreću na migracijski put. Više od 7.000 Tunižana je od početka godine krenulo preko Sredozemnog mora, najviše od početka Arapske revolucije 2011. godine. I u susjednoj Libiji, nekoć jednoj od najvažnijih tranzitnih zemalja takozvane srednje sredozemne rute, ljudi uz pomoć krijumčara kreću prema Europi.

Spanien Gran Canaria | Migranten Ankunft Festland

Očekuje se da veliki val izbjeglica tek dolazi

„Mislim da je to samo prva prethodnica nove migracije koju potiče COVID 19“, kaže ovaj znanstvenik. „Neregularni migranti iz zapadne Afrike, središnje Afrike i s roga Afrike, dosad nisu imali vremena doći dotle.“ On procjenjuje da će se to dogoditi u idućih šest do dvanaest mjeseci.

Pitanje cijene

Ni Abdul Karim Kamara ne želi ostati na Fuerteventuri. Nada se da će uskoro biti preseljen u neki kamp s drugim migrantima na španjolskom kopnu. Odatle namjerava ići dalje prema sjeveru. Za Kamaru je „obilazni put“ preko Kanarskih otoka imao praktični razlog. Već dugo u svojoj domovini Gvineji ne vidi perspektivu. I onda je doznao da su trenutno krijumčarske cijene za atlantsku rutu jako povoljne. Za oko 800 eura dobije se trenutno mjesto u gumenom čamcu, priča on. Ranije su cijene bile djelomice više od 2.000 eura.