Novi produžeci ili tvrdi Brexit? | Politika | DW | 30.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Novi produžeci ili tvrdi Brexit?

Britanski parlament je treći put odbio sporazum o Brexitu. U Bruxellesu se razmatraju još samo dva scenarija: ili novo produženje roka ili odlazak bez dogovora. A u tom slučaju ostaje pitanje tko će platiti ceh.

I što sad? Donji dom parlamenta u Londonu u petak je po treći put glasao protiv sporazuma britanske Vlade i Europske unije, ovog puta s 344 glasa protiv i 286 za. Nije pomoglo ni što je premijerka Theresa May obećala ostavku i „novi početak" u slučaju prihvaćanja sporazuma. Time takozvani tvrdi Brexit postaje sve izvjesniji. Rok je za sada 12. travanj.

Takav ishod ne odgovara nikome u Bruxellesu. Da su britanski poslanici prihvatili „deal", Brexit je mogao biti pomaknut do 22. svibnja, dakle pred europske izbore. Na snagu bi tada stupilo prijelazno razdoblje do kraja iduće godine – do tada bi Velika Britanija ostala na zajedničkom tržištu.

Iz perspektive glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera britanska premijerka ima samo još dvije opcije: ona može u Bruxellesu tražiti produženje pregovora i nakon 12. travnja ili pak tada njezina zemlja može izaći iz EU-a bez ikakvog dogovora. „Pokucat će oni na naša vrata", rekao je Barnier u Varšavi, odakle je tijekom jednog posjeta pratio glasanje u Londonu. „Spremni smo na razgovore i savjetovanje."

Produžeci do europskih izbora?

EU-Gipfel Brexit in Brüssel | Jean-Claude Juncker und Donald Tusk (picture-alliance/dpa/O. Matthys)

JUncker i Tusk - smijeh unatoč apsurdnoj situaciji

„Ako Britanci žele produženje roka, onda ono treba biti prilično dugo", rekao je po tko zna koji put predsjednik Vijeća EU-a Donald Tusk u Bruxellesu. On je poslije glasanja u Londonu najavio posebni samit EU za 10. travanj.

Do sada je Theresa May odbijala tražiti snažnije produženje roka. Naime, od 23. do 26. svibnja se održava glasanje za Europski parlament – ako Britanci tada još budu u EU, onda bi morali glasati na tim izborima.

S druge strane, britanski parlament se više puta izjasnio i protiv izlaska iz EU-a bez ikakvog dogovora. Theresa May prema najavama namjerava ostati na vodećoj poziciji u Downing Streetu 10. Rekla je da njena vlada želi raditi na „uređenom Brexitu" te da je parlament „došao do svojih granica".

EU očekuje da May na sljedećem samitu predstavi moguće rješenje. „Moguće je da Britanci prvo dobiju kratko produženje, do 22. svibnja ili 30. lipnja", rekao nam je jedan diplomat u Bruxellesu. Kraj lipnja se spominje jer se Europski parlament konstituira tek početkom srpnja, ali je i taj datum pravno sporan. „Prije nego što dopustimo da Britanci izlete iz EU-a uz kaos, pokušat ćemo pronaći pravno utemeljeno rješenje za ovaj problem", dodao je on.

Michel Barnier je pak najavio da će se EU sada još intenzivnije pripremati za izlazak bez dogovora. Posebno je u fokusu granica Republike Irske i Sjeverne Irske koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Barnier je nagovijestio da bi se granične i carinske kontrole u slučaju tvrdog Brexita mogle obavljati ne na samoj granici, nego dublje na području Irske odnosno Sjeverne Irske.

Barnier zapravo najavljuje neku vrstu ostanka Sjeverne Irske u carinskoj uniji s EU-om, što je scenarij kojeg London i sjevernoirski protestanti žestoko odbijaju. S druge strane, ponovno uvođenje vidljive irsko-irske granice budi strah od novih konflikata. O tom problemu će sljedećeg tjedna njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron pričati s irskim premijerom Leom Varadkarom.

Tko će to platit?

EU-Gipfel Brexit in Brüssel | Michel Barnier (Reuters/T. Melville)

Michel Barnier - neko mora platiti ceh

Veleposlanici zemalja članica pri Europskoj uniji su još u srijedu razmatrali brojne scenarije i utvrdili da se u slučaju tvrdog Brexita s Britancima može razgovarati o budućim odnosima samo ako London uplati ranije traženu cijenu „razvoda". U sporazumu koji britanski parlament odbija kaže se naime da je Velika Britanija dužna 39 milijardi eura koje treba uplatiti u zajedničku blagajnu EU-a.

Kako su ustanovili predstavnici zemalja članica, ako sedam dana nakon Brexita ne budu stigla jamstva Londona da će novac uplatiti, svi razgovori o budućim trgovinskim odnosima otoka i kontinenta idu na led. Mnogi britanski poslanici to pak kategorički odbijaju, tumačeći da u slučaju tvrdog Brexita njihova zemlja ne smije imati ni financijskih obveza prema EU-u.

Nizozemski premijer Mark Rutte upozorio je da je neuređeni Brexit sada najizglednija opcija. Ipak, diplomati u Bruxellesu pretpostavljaju da će šefovi država i vlada EU-a na samitu ipak pokušati načiniti još koji ustupak Theresi May. „Oni ne žele biti krivci ako Britanci 48 sati nakon samita izlete iz EU-a", kaže jedan diplomat upućen u razgovore.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva