1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video
U žarištu
Rat u Ukrajini

Novi početak za ciljeve iz Lisabonske strategije?

Alen Legović22. ožujka 2005

Predsjednik Europskog povjerenstva Jose Manuel Barroso očekuje od proljetnog summita koji večeras počinje u Bruxellesu jasan znak za rast i zapošljavanje

https://p.dw.com/p/9YmV
Od predstojećeg sastanka na vrhu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso očekuje poticaj i jasan znak
Od predstojećeg sastanka na vrhu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso očekuje poticaj i jasan znakFoto: AP

„Očekujemo od sastanka na vrhu jasan znak da je Europska Unija spremna za novi početak, da je Unija spremna iskoristiti svoje velike potencijale i da smo odlučni postaviti smjernice za gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta“, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uoči početka dvodnevnog summita u Bruxellesu. Prije pet godina šefovi država i vlada zemalja članica Europske Unije postavili su u Lisabonu za cilj da Unija do 2010. godine postane najkonkurentniji i najdinamičniji gospodarski prostor na svijetu koji se temelji na znanosti. Nakon pet godina bilanca je porazna: Sjedinjene Američke Države i dalje su ispred Europske Unije, a razlike između Europske Unije SAD-a i Azije sve su veće.

Zemlje članice Unije zaostaju u provedbi svojih ciljeva. Sastanak na vrhu zamišljen je kao poticaj za povečanje reformskog tempa te usvajanje nove Lisabonske strategije koju je predložila Europska komisija i koja se pojačano koncentrira na gospodarski rast i zapošljavanje. Idućeg mjeseca Komisija bi po prvi puta razradila trogodišnje smjernice za gospodarske refome koje bi poslužile kao osnovica za provedbu nacionalnih reformski planova od jeseni ove godine.

Cilj Europske Unije je do 2010. godine izdvojiti 3% bruto iznosa domaćih proizvoda za istraživanja. Još uvijek nije dogovoreno osnivanje Europskog instiututa za istraživanje koji bi bio povezan s vodećim postojećim najboljim europskim sveučilištima.

Sporni su i dalje ciljevi oko zaštite klime Europske Unije nakon isteka sporazuma iz Kyota 2012. godine. Premda su ministri okoliša zatražili smanjenje plinova do 2020. i 2050. godine, njihove formulacije ponovno su uklonjene iz zaključaka. Na tom području očekuju se još vrlo zeštoke rasprave.

Što se Hrvatske tiče nije isključeno da u dijelu summita gdje šefovi država i vlada raspravljaju o vanjskopolitičkim temama pojedini državnici ne pokrenu i pitanje Hrvatske. Zasigurno će Hrvatska biti tema na večeri ministara za europska pitanja koji raspravljaju o proširenju.