1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMoldavija

Novac za posrnulu Moldaviju u jeku ruske agresije

Lisa Louis Pariz
22. studenoga 2022

Manjak plina, drastična inflacija, prosvijedi… Moldavija je teško pogođena ratom u Ukrajini. Zemlje Europske unije su joj zato po treći put dale novac, nadajući se da proeuropska vlast u Kišinjevu neće pasti.

https://p.dw.com/p/4JsX8
3. donatorska konferencija za Moldaviju u Parizu
3. donatorska konferencija za Moldaviju u ParizuFoto: Michel Euler/AP Photo/picture alliance

U zgradi Ministarstva vanjskih poslova u Parizu u ponedeljak je vrvjelo od diplomata. Okupili su se predstavnici 27 članica EU-a, ali i izaslanici zemalja poput SAD-a, Velike Britanije ili Japana, te ljudi iz petnaest međunarodnih organizacija poput Svjetske banke.

Čitav skup je bio posvećen malenoj zemlji, na koju se obraća puno više pažnje otkako je Rusija napala Ukrajinu. „Vrlo smo pogođeni posljedicama rata“, rekao je moldavski šef diplomacije Niku Popesku. „Rakete su pogađale našu teritoriju i vlada energetska kriza. Mir i stabilnost u Moldaviji nisu samo u našem interesu, već i u interesu ostatka Europe."

Bivša sovjetska republika s jedva dva i po milijuna stanovnika primila je najviše ukrajinskih izbeglica po glavi stanovnika. Sada je, na trećoj donatorskoj konferenciji posvećenoj Moldaviji, međunarodna zajednica potvrdila da neće ostavljati tu zemlju na cjedilu. Tijekom prve dvije, u Berlinu i Bukureštu, prikupljeno je preko milijardu eura pomoći i zajmova.

Energetska kriza teško pogađa i Moldaviju
Energetska kriza teško pogađa i MoldavijuFoto: Dumitru Doru/dpa/picture alliance

„Moralna je obveza pomoći ovoj zemlji, to je naprosto pravedno“, rekao je domaćin treće konferencije, francuski predsjednik Emmanuel Macron. Francuska je donirala još sto milijuna eura, Njemačka 32,3 milijuna.

Strah za istočno krilo EU-a

Kako se čulo u diplomatskim krugovima, pomoć Moldaviji je posebno važna jer je Rusija prepolovila isporuke plina od kojeg ta zemlja u potpunosti zavisi. To je, kaže jedan francuski diplomatski izvor, dio nove taktike Rusije koja „sustavno bombarira ukrajinsku energetsku infrastrukturu". Slično kao u Ukrajini, i Moldavci su već ostajali bez struje. Cijene energenata su eksplodirale.

Malena zemlja je bitna i za stabilnost istočnog krila EU-a. Na početku rata vladala je zabrinutost da bi Rusija preko južne Ukrajine mogla uspostaviti pojas do Moldavije – to jest do Pridnjestrovlja, moldavske regije koju uz pomoć Moskve proruski separatisti drže već tri desetljeća. Danas je tamo dvije tisuće ruskih vojnika.

Od početka rata je u Moldaviju stiglo oko pola milijuna ukrajinskih izbjeglica, u zemlji ih se zadržalo oko 80.000. „Očekujemo novi izbjeglički val narednih tjedana“, rekao je jedan moldavski diplomatski izvor u Parizu, „zbog rata, ali i straha od nuklearnog kvara reaktora (u Zaporožju) i jer bi ljudi bez struje mogli  potražiti zaštitu pred hladnu zimu.“

„Moldavija je postupala solidarno i zaslužuje našu pomoć“, kaže Felix Hoet, predstavnik njemačke Zaklade „Friedrich Ebert" za Ukrajinu i Moldaviju. „Osim toga se vlast proeuropske predsjednice Maje Sandu svim silama trudi reformirati zemlju."

Prosvijedi protiv vlasti

Moldavija je u lipnju po kratkom postupku proglašena kandidatom za pristupanje EU, baš kao i Ukrajina. No to u zemlji koja je tradicionalno podijeljena na prorusko i prorumunjsko stanovništvo nije bez kontroverzi.

„Nove ankete pokazuju da svega 30 posto stanovnika vjeruje da je ispravno približavati se EU – u lipnju prošle godine je podrška bila 52 odsto. Ona pada od invazije na Ukrajinu“, rekao je Florent Parmentier iz pariškog trusta mozgova Cevipof. „To govori o nepovjerenju u Vladu i moglo bi značiti da većina ljudi želi okretanje prema Rusiji. Protiv toga se EU mora boriti“, dodao je on.

Prosvijedi protiv poskupljenja u Moldaviji
Prosvijedi protiv poskupljenja u MoldavijiFoto: Vudi Xhymshiti/VX/picture alliance

Promatrači smatraju da bi galopirajuća inflacija od 35 posto i manjak energenata mogli voditi društvenim nemirima s političkom pozadinom. Već tjednima se u Kišinjevu prosvjeduje protiv vlasti, premda ima optužbi da su demonstracije organizirane i čak plaćene od strane proruskih političara.

Njemačka šefica diplomacije je u završnom priopćenju navela da će se Moldavija i ubuduće moći osloniti na solidarnost Europske unije. „Zajedno smo jači od ovog rata“, rekla je Annalena Baerbock.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu