Nova šansa za Iliju Jurišića, ali i za Srbiju

Pred Prizivnim sudom u Beogradu od 22. do 24. rujna bit će saslušani svjedoci i predočeni novi dokazi u postupku protiv Ilije Jurišića, koji je nepravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli 1992. godine. Jurišić se već tri godine nalazi u zatvoru u Srbiji a tek od prošle godine je na službenom izdržavanju kazne. Nakon slučaja Ganić pred sudom u Londonu, zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine priznao je da ne postoji pisani dokument sporazuma na osnovu kojeg je osuđen Ilija Jurišić. Zato veleposlanik BiH u Srbiji Boriša Arnaut očekuje oslobađajuću presudu.

On ističe kako je u međuvremenu utvrđeno da je glavni dokaz koji je teretio Jurišića sporazum koji je navodno potpisan između Alije Izetbegovića i Slobodana Miloševića u svibnju 1992. godine. No, kako kaže Boriša Arnaut, taj sporazum nikada nije predočen sudu, nego se pojavio svjedok Državnog odvjetništva Republike Srbije koji je tvrdio da je sporazum potpisan i da ga je on vidio. “Dakle, Jurišić je osuđen na osnovu nečega što ne postoji u spisu. Zahvaljujući slučaju Ganić, naknadno je utvrđeno da sporazum nije ni potpisan, jer se Srbija opet pozivala na njega i u ovom procesu”, tvrdi veleposlanik BiH u Beogradu. On objašnjava da je sastanak Izetbegović-Milošević održan ali da sporazum nikada nije bio potpisan te da je to priznao i zamjenik srbijanskog tužitelja Milan Petrović u postupku o izručenju Ejupa Ganića pred sudom u Londonu. “On je bio tužitelj i u Jurišićevom prvostupanjskom postupku kada je tvrdio da je sporazum potpisan. Negirao je sam sebe u Londonu, i to je glavni adut obrane Ilije Jurišića u žalbenom postupku“, pojasnio je Arnaut.

Traži se monitoring suđenja

Zbog tih novih informacija Helsinški odbor za ljudska prava iz Srbije i zaklada „Istina pravda pomirenje“ iz Tuzle zatražili su prošli tjedan monitoring suđenja. Predsjednica Helsinškog odbora Sonja Biserko za Deutsche Welle kaže kako je vrlo važno da ovo suđenje bude profesionalno provedeno: „Jurišić i Ganić su, rekla bih, dva umjetno stvorena slučaja koji bi trebali poslužiti za to da se pokaže srpskoj javnosti da su Bošnjaci zapravo počeli oružani sukob s JNA i to tako stoji i u zahtjevu za izručenje Ejupa Ganića upućenom sudu u Londonu. Vrlo je važno da novo saslušavanje Ilije Jurišića bude odrađeno profesionalno, odnosno da beogradski sud uvaži činjenice koje su sada javnosti ogoljene i oslobodi tog čovjeka koji već skoro tri godine sjedi u zatvoru bez ikakvih valjanih dokaza.” Dapače, Sonja Biserko smatra da bi to bila ispravna gesta prema BiH “s obzirom na niz propusta i pogrešnih interpretacija koje su vezane za devedesete posebno kada je u pitanju JNA”.

Da podsjetimo: Ilija Jurišić uhićen je u beogradskoj zračnoj luci 11. svibnja 2007. godine. Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu izreklo mu je 28. rujna 2009. godine nepravomoćnu presudu kojom je osuđen za kazneno djelo upotrebe nedopuštenih borbenih sredstava. Njega se tereti da je, kao dežurni zapovjednik u Operativnom štabu Centra službi sigurnosti Tuzla, prilikom povlačenja brigade Jugoslavenske narodne armije (JNA) izdao naredbu za napad na nju. U tom je napadu, prema optužnici, ubijen najmanje 51 pripadnik JNA, a ranjeno ih je oko 50. Jurišić je naredbu, navodno, izdao nakon što ju je primio od Muhameda Bajrića, načelnika Centra službi sigurnosti Tuzla. Kako ističe zaklada “Istina pravda pomirenje”, tijekom suđenja uočene su brojne nepravilnosti: od mijenjanja broja poginulih (u početku je bilo navedeno oko 90 ubijenih) preko činjenice da je optužnica podignuta prije završetka istrage pa sve do popisa svjedoka na kojem su bili navedeni i mrtvi ljudi ili oštećeni kojima su poginuli najbliži na drugim ratištima.

Bezuspješna revizija povijesti

Prema mišljenju Sonje Biserko, Srbija je iskoristila dva slučaja, Dobrovoljačku i Tuzlansku kolonu, kako bi revidirala istinu o početku rata. „To je neka vrsta revizije. Cijeli taj pokušaj se uklapa u opći tenor u Srbiji ili u interpretaciju koja je vezana za to vrijeme, a to je da su sve strane manje više jednako odgovorne. Ovo je trebalo potkrijepiti tu tezu koja je vrlo duboka i na neki način je već cementirana”, rekla je Biserko.

Zbog slučaja Jurišić i Ganić ionako krhki odnosi Srbije i BiH ozbiljno su narušeni. Zato oba sugovornika, i veleposlanik BiH i predsjednica Helsinškog odbora, smatraju da je ovo ključan trenutak kada bi Srbija trebala pokazati volju da raskrsti s prošlošću. „Beograd mora pokazati da je spreman i voljan pristupiti nekim stvarima iz sasvim drugog ugla i nekako popravi tu sliku koju je ovog ljeta na vrlo dramatičan način pokazao u najnegativnijem svjetlu u Srbiji, Londonu i pred Međunarodnim sudom pravde. Ti događaji su zapravo ogolili tu laž koja je upotrebljavana svih ovih godina i koja je postala na neki način notorna ali se u našoj javnosti tretira kao istina”, kaže Sonja Biserko.

Veleposlanik BiH u Beogradu istovremeno ističe: „Ovdje nije samo u pitanju odnos BiH i Srbije nego i kredibilitet Srbije za ulazak u Europsku uniju, tu je pitanje i pravosuđa i odnos pravosuđa i politike, gdje su stajališta EU-a vrlo jasna. Nadam se da će pitanje Ilije Jurišića biti čisto pravno, a u tom slučaju to je isključivo oslobađajuća presuda za njega.” Boriša Arnaut izražava nadu da će nakon toga odnosi BiH i Srbije ući u jednu potpuno drugu fazu te da će suradnja biti nastavljena tamo gdje je nekada davno prestala.

Inače, Ilija Jurišić se, prema riječima veleposlanika BiH Boriše Arnauta koji ga je posjetio prije desetak dana, osjeća dobro, vjeruje da je pravda na njegovoj strani i očekuje oslobađajuću presudu.

Autorica: Žarka Radoja, Beograd

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm