Nobelova nagrada za drastično povećanje kapaciteta računala

Jer Nijemac Peter Grünberg i Francuz Albert Feret su zaslužni da na tvrde diskove naših računala danas možemo pohraniti goleme količine podataka.

Upravo to je istakao i predsjedavajući komiteta Nobelove nagrade, Per Carlson: podsjetio je kojih ogromnih dimenzija su računala bila tamo 1964. i kolika im je bila cijena. Grünberg je u Istraživačkom institutu u Jülichu eksperimentirao sa promjenama električnog otopora kod tankih magnetskih slojeva pod uticajem slabog vanjskog magnetskog polja u svojevrsnim "sendvič" konstrukcijama. Doduše, ovo objašnjenje i naziv izuma "gigantski magnetski otpor" neupućenom zvuči malo komplicirano, ali dovoljno je reći što je to zapravo: praktično istovremeno, Grünberg i Feret su otkrili kako drastično smanjiti veličinu čitače glave tvrdog diska u računalu koja otprilike kao stara gramofonska ručica "plovi" po magnetskom disku i čita podatke. A kako je glava manja, tako je i brža i drastično je povećan kapacitet pohrane podataka. Grünberg i njegov institut su smjesta patentirali taj izum i obzirom da je to praktično jedan od najvažnijih dijelova tvrdog diska, od patentnih prava Institut i danas dobiva na desetke milijuna eura. Sam Peter Grünberg je i na obavjest o dobitku nagrade reagirao svjestan što njegov izum znači: "Doduše, već sam dobio nekoliko nagrada za to i ljudi su uvijek govorili, sada ti još samo nedostaje Nobelova. Utoliko sam je možda očekivao, ali naravno da je to bilo iznenađenje. Razvoj računala posljednjih godina jasno pokazuje kako to otkriće ima golemo značenje za računala i sa svim što je s time povezano."