1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka želi njegovatelje iz Bosne i Hercegovine

Marina Martinović4. travnja 2013

Od 3.4.2013. Bosanci i Hercegovci, kvalificirani njegovatelji, mogu doći raditi u Njemačku. Predstavnici BiH i Njemačke su u Bonnu potpisali sporazum koji regulira dolazak ovog medicinskog osoblja iz BiH.

https://p.dw.com/p/189Hc
Maria Bertsch, Altenpflegerin und Fachkraft für Gerontopsychiatrie (r) unterhält sich mit einer an Demenz leidende Bewohnerin des Altenheimes Maria-Martha-Stift in Lindau (Schwaben), welche die Roboter-Robbe Emma (Foto vom 24.10.2011) in ihren Händen hält. Seit Jahresbeginn wird die mit verschiedenen Sensoren ausgestattete Roboter-Robbe in dem Altenheim für therapeutische Zwecke mit Demenzkranken eingesetzt.Foto: Karl-Josef Hildenbrand dpa/lby (Zu dpa/KORR vom 13.11.2011: "In einem Lindauer Altenheim erobert Roboter-Robbe Emma die Herzen").
Roboter-Robbe therapiert DemenzkrankeFoto: picture-alliance/dpa

Njemačka želi privući stručnu radnu snagu iz Bosne i Hercegovine, ali sada ne samo visokokvalificiranu, već i nižekvalificiranu radnu snagu. U Bonnu je naime potpisan sporazum između njemačke Agencije za posredovanje stručne radne snage i bosanskohercegovačke Agencije za rad i zapošljavanje, kojim se regulira dolazak medicinskih sestara i njegovatelja. Jer, Njemačkoj je prijeko potrebna ta radna snaga, a Bosna i Hercegovina ima napretek nezaposlenog medicinskog osoblja.

Adnan Delić i Monika Varnhagen (ZAV) tijekom potpisivanja sporazuma o posredovanju stručne radne snage iz BiH
Adnan Delić i Monika Varnhagen (ZAV) tijekom potpisivanja sporazuma o posredovanju stručne radne snage iz BiHFoto: DW/Marina Martinović

Radnicima osigurati pravo na rad - pa makar i u drugoj zemlji

Oko 10.000 radnika iz područja medicinske njege je potrebno Njemačkoj. Do sad je Njemačka imala poseban sporazum o mogućnosti rada njegovatelja iz zemalja koje nisu članice EU-a, s Hrvatskom, Srbijom i Filipinima. Kako bi pokrila svoje potrebe za njegovateljima, Njemačka je sada sklopila isti dogovor i s Bosnom i Hercegovinom, odakle bi oko 500 radnika do konca 2014. moglo naći posao u Njemačkoj. Zašto upravo s Bosnom i Hercegovinom, pojašnjava direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Adnan Delić:

"U ovom trenutku BiH ne može pružiti nezaposlenim ljudima adekvatno radno mjesto, a ni dovoljan broj radnih mjesta. I naša obveza kao državne institucije je da omogućimo građanima da ostvare svoje pravo na rad, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava, makar to pravo na rad ostvarili u nekim drugim zemljama."

Njegovateljica dodaje čašu jednoj starijoj ženi
U Njemčakoj je sve više starijih i nemoćnih koji trebaju stručnu njeguFoto: picture-alliance/dpa

U tu drugu zemlju spada od danas i Njemačka, u koju, kako naglašava Delić, Bosanci i Hercegovci rado žele doći raditi. Put do Njemačke za kvalificirane radnike je međutim povezan s određenim uvjetima. Onaj najbitniji je jezik. Njemačka Agencija za posredovanje stručne radne snage je sklopila ugovor o suradnji s Goethe institutom, tako da oni njegovatelji, koji žele doći u Njemačku, prvo moraju dokazati da barataju njemačkim jezikom najmanje na razini B2 službenog vrednovanja ovog znanja. A prijaviti se može isključivo preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.


Nova generacija "medicinskih gastarbajtera"?

No, i nakon što radnici dođu Njemačku, njihove diplome i potvrde o kvalifikaciji nisu odmah priznate, pojašnjava Monika Varnhagen iz Savezne Agencije za posredovanje stručne radne snage (ZAV): "Potrebno je proći proces priznavanja, tijekom kojeg se uspoređuje što ta stručna radna snaga donosi sa sobom iz Bosne i Hercegovine i koji su zahtjevi u Njemačkoj. Ukoliko situacija bude takva da postoji potreba za dodatnim stručnim obrazovanjem, onda će se definirati koji su deficiti."

Adnan Delić
Adnan Delić smatra da je to dobro za BiH, ali je svjestan i gubitka kvalificirane radne snageFoto: DW/Marina Martinović

Drugim riječima, svaka prijava će se posebno provjeravati. Proces priznavanja bi trebao trajati dva do tri mjeseca, tijekom kojih radnici iz BiH rade u klinikama, a kasnije mogu raditi i u staračkim domovima.

Međutim, koliko to pogađa Bosnu i Hercegovinu kad njezina stručna radna snaga napušta zemlju i djeluje u stvaranju nove generacije "medicinskih gastarbajtera"? Direktor Agencije za rad i zapošljavanje, Adnan Delić, smatra da ne dolazi do "odljeva mozgova".

"Ono što je posebno bitno je da BiH, osim izuzetno loše političke situacije, ekonomske situacije, vrlo slabo razvijenog gospodarstva, da je faktički na jednoj ivici propasti, da BiH u ovom trenutku dijaspora spašava svojim ulaganjem, odnosno slanjem novca u BiH, i ovakvi načini će doprinijeti da ljudi, koji dođu u Njemačku raditi, da će oni slati novac svojoj rodbini, prijateljima i ostalima, i na taj način pomagati BiH. A dugoročno, vjerovatno gubimo kvalitetnu radnu snagu."

Delić je međutim uvjeren da će se oni koji dođu raditi u Njemačku, i vratiti u svoju domovinu.