1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka vanjska politika: vrijednosti i/ili interesi?

Christoph Hasselbach
21. svibnja 2023

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stavlja demokraciju i ljudska prava u središte svoje politike. Jesu li ove vrijednosti u sukobu s nacionalnim interesima?

https://p.dw.com/p/4R9Ci
Annalena Baerbock i kineski šef diplomacije Qin Gang u Pekingu
Annalena Baerbock i kineski šef diplomacije Qin Gang u PekinguFoto: Kira Hofmann/photothek/IMAGO

Izraz „vanjska politika temeljena na vrijednostima" već postoji u koalicijskom sporazumu „semafor-vlade" u Berlinu koju čine SPD, Zeleni i FDP. Iako se tu govori i o interesima i o vrijednostima kojima bi se trebala ravnati vanjska politika, zelena šefica diplomacije ističe prije svega vrijednosti: demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava.

Kada putuje po svijetu, Annalena Baerbock na sva zvona hvali „vrijednosne partnere", zemlje koje dijele vrijednosti Zapada i Njemačke, kao i nedavno u Južnoj Koreji, na primjer. A s druge strane, spremna je otvoreno osuditi zemlje koje ne dijele te vrijednosti, uključujući moćnu Kinu - s ponekad teškim posljedicama. Njezin kineski kolega Qin Gang (naslovna fotografija) rekao je nedavno na konferenciji za novinare s kolegicom Baerbock: „Ono što Kini najmanje treba je učitelj sa Zapada".

Neki sada upozoravaju da je Kina previše važna za Njemačku da bi se s tom zemljom odnosilo na takav način. Filozof Richard David Precht nedavno je u ZDF-podcastu „Lanz i Precht” rekao da je vanjska politika Annalene Baerbock „u stvarnosti vanjska politika temeljena na konfrontaciji”, a ne vrijednostima.

Richard David Precht
Richard David PrechtFoto: Rolf Vennenbernd/dpa/picture alliance

Drugi pak misle da se Baerbock ne zalaže dovoljno za vrijednosti. Primjer Irana: nakon potvrde smrtne presude njemačkom Irancu Jamshidu Sharmahdu, njegova kćerka je u „Neue Osnabrücker Zeitungu" pitala: „Gdje su sad ozbiljne posljedice o kojima je govorila gospođa Baerbock, kada je otet njemački državljanin i u montiranom sudskom procesu osuđen na smrt?"

Stvar odmjeravanja

No, što je važnije u vanjskoj politici, vrijednosti ili interesi? „To se ne može jasno razgraničiti“, rekla je za DW Karoline Eickhoff, stručnjakinja za Afriku iz berlinske Zaklade za znanost i politiku. „Njihov odnos često postaje relevantan kada se vanjskopolitičke odluke moraju odmjeriti u odnosu na vrijednosnu orijentaciju i vlastite interese", kaže Eickhoff.

Johannes Varwick, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Halleu, kritičan je prema konceptu vrijednosno orijentirane vanjske politike jer „oduzima mnogo manevarskog prostora za kompromise, a također čini malo“, rekao je on za DW. „Međunarodna politika je naporan posao balansiranja interesa. To ne znači ignoriranje kršenja ljudskih prava i apsolutiziranje privrednih interesa. Ona, međutim, zahtijeva kompetentnost i empatiju za procjenu i razumijevanje drugih zemalja na temelju njihovog vlastitog historijskog i društveno-političkog razvoja."

Kina i Rusija se ne miješaju

Međutim, ideja vanjske politike orijentirane na vrijednosti nije ni nova ni vezana za Njemačku. Europska unija u načelu slijedi istu stvar kada dobro upravljanje čini kriterijem za razvojnu suradnju: pomoć ovisi od toga u kojoj mjeri država poduzima mjere protiv korupcije, zalaže se za prava žena i manjina ili ulaže u zaštitu okoliša i klime.

Autokratske države poput Kine i Rusije imaju potpuno drugačiji pristup. Rusija, na primjer, opskrbljuje oružjem zemlje u Africi, dok Kina tamo gradi željezničke linije, luke i komunikacijske mreže, a zauzvrat osigurava sebi sirovine. Ne postavljaju se pitanja o demokraciji i ljudskim pravima. Kina je ovim pristupom značajno izgradila svoju poziciju moći u Africi i djelomično istisnula Europljane.

Afrikanci su danas kritičniji prema Kini

U analizi „Sukob sistema – afričke percepcije o angažmanu Europske unije i Kine“ koju je naručila Zaklada Friedrich Naumann bliska FDP-u, navodi se: „Uvjerenje EU-a u superiornost njezinih vrijednosti, posebno liberalnog, demokratskog modela, očigledno je pod pritiskom kineskog modela“. Afrički autori studije pišu da se, između ostalog, u Africi cijeni kinesko „nemiješanje u unutarnje stvari”. Afrikanci su skloni tome da Kinu doživljavaju kao ravnopravnog partnera, dok Europljane, sa svojim „izvozom" vrijednosti, vide kao „autoritarne”.

Karoline Eickhoff također ukazuje na uočene dvostruke standarde EU-a u Africi: „Posvećenost Europe ljudskim pravima u suradnji s afričkim državama redovito se dovodi u pitanje kada je riječ o odlukama o politici prema migracijama."

Međutim, nikako nije jasno koji je koncept dugoročno uspješniji. Najnoviji „Afrobarometar” pokazuje da se u nekim afričkim zemljama na utjecaj Kine gleda mnogo kritičnije nego što je to bilo prije četiri godine.

I Zapad je shvatio neke stvari. Kao reakcija na sve manji utjecaj na globalnom jugu, sedam najvažnijih demokracija (G7) želi bolje "doprijeti” do tih zemalja. Žele se "poslati ponude za suradnju na ravnopravnim temeljima umjesto da se oslanja na eksploataciju sirovina i robovlasničke ugovore", rekla je Baerbock, očigledno s pogledom prema Kini, na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u travnju u Japanu.

Teška potraga za saveznicima protiv Rusije

Ideja o vrijednosnoj zajednici je pod pritiskom, posebno u vezi s ratom u Ukrajini. Ruska invazija na susjednu zemlju bila je posebno eklatantan primjer nepoštivanja univerzalnih vrijednosti kao što su suverenitet država i nepovredivost njihovih granica.

Usprkos tome, mnoge zemlje koje se tradicionalno povezuju sa Zapadom, poput Brazila i Indije, suzdržale su se od glasanja u UN-u o osudi Rusije.

Posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza Brazilu nije mogao ništa promijeniti po tom pitanju. Predsjednik Brazila Lula da Silva je nedavno u Pekingu čak rekao da SAD mora „prestati promovirati rat i početi govoriti o miru" i da EU mora također „početi govoriti o miru". Nema ni traga o bilo kakvoj poziciji protiv Rusije, a kamoli o isporukama oružja Ukrajini. Čak ni tijekom posjete Indiji, Scholz nije uspio pronaći „vrijednosnog partnera" za savez protiv Rusije.

Johannes Varwick nije iznenađen, „jer ove države brinu o svojim interesima i žale se na dvostruke standarde. Malo tko želi biti uvučen u novi globalni sukob između demokracije i autokracije koji potiče SAD". A to nema nikakve veze sa simpatijama prema ruskom pristupu, dodaje on.

Nedavno se činilo da odustaje čak i najbliži saveznik Njemačke - Francuska. Nakon posjeta Kini u kontekstu "tajvanskog pitanja” je francuski šef države Emmanuel Macron preporučio Europljanima da izbjegavaju krize „koje nisu naše”. Europa mora paziti da ne postane „vazal" SAD-a, rekao je on. U Berlinu je ovo bilo shvaćeno kao dodvoravanje Kini.

Emmanuel Macron
Emmanuel MacronFoto: Sarah Meyssonnier/REUTERS

Ključna stvar je kredibilitet

Vrijednosti i interesi - uvijek su igrali ulogu u njemačkoj vanjskoj politici. Ne postoji vanjska politika temeljena isključivo na vrijednostima ili isključivo na interesima. Međutim, kada odmjerava to dvoje, Varwick savjetuje da se ima svijest o „jasno definiranim nacionalnim interesima”, u suprotnom postoji rizik od „prenaprezanja snaga i mogućnosti” i s „(pre)jakom vrijednosnom orijentacijom i moralizirajućom retorikom", a ponekad i „sklonošću političkom ’križarstvu'", smatra on.

Što se tiče suočavanja s Afrikom, Karoline Eickhoff vjeruje da može biti od pomoći „da se istakne vlastita vrijednosna orijentacija ako specifično ponašanje na licu mjesta odražava ovu vrijednosnu orijentaciju". Ona kredibilitet smatra ključem: „Vrijednosno orijentiranu vanjsku politiku karakterizira činjenica da postavlja visoke standarde za vlastito ponašanje, a ne samo postavljanje zahtjeve partnerskim zemljama da one promijene svoje ponašanje".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu