Njemačko gospodarstvo ipak (malo) naraslo | Gospodarstvo | DW | 25.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Slab euro i gospodarski rast

Njemačko gospodarstvo ipak (malo) naraslo

Rast njemačkoga gospodarstva, pa makar i za 0,1%, je iznenadio čak i ekonomske stručnjake. Ali zbog inflacije i poskupljenja prije svega zbog sve manje vrijednog eura je i rast nemoguća misija.

U drugom kvartalu je Njemačku već pogodio val sve skupljih energenata, nestanak tržišta Rusije i rat u Ukrajini, poteškoćama u isporuci iz Kine zbog korone nikad nije bilo kraja, a onda je tu i sve manje vrijedan euro. Gospodarstvu Njemačke, koje je uvelike ovisno o izvozu, je vjerojatno baš ta konkurentnost  pomogla da još "ostane u sedlu" i zabilježi rast od 0,1% - makar su čak i državnom Statističkom uredu u Wiesbadenu još u srpnju već za drugi kvartal proricali pad BDP-a.

Predsjednik Ureda, Georg Thiel objašnjava ovo "gospodarsko čudo": "Usprkos teškim gospodarskim okvirima se njemačko gospodarstvo u prva dva kvartala ipak držalo." U prvom kvartalu je zabilježen rast od 0,8%, a i tih 0,1% objašnjavaju prije svega većom potrošnjom nakon ograničenja u doba pandemije.

Repovi putnika u zračnoj luci Hamburga ovog srpnja

I u drugom kvartalu se trošilo i putovalo jer je i novaca još bilo. Dapače: i gospodarstvo je požurilo s investicijama jer je vjerovalo kako će sve postati još skuplje.

Novaca se u tom razdoblju još imalo, a možda je baš i inflacija potakla potrošnju građana koji su računali da će ubrzo biti sve skuplje. U svakom slučaju, potrošnja građana je bila za 0,8% veća nego u prvom kvartalu, a očito slično su računali i u gospodarstvu - i čak u državnim institucijama. Jer potrošnja države je porasla za 2,3%, investicije gospodarstva u strojeve i vozila su zabilježile plus od 1,1%. Jedino je u građevinskom sektoru zabilježen pad od 3,4%, ali i to samo zato jer se u neobično blagoj zimi ionako gradilo punom parom pa se nekakav rast još jedva mogao i očekivati.

Uvoz će i Njemačku skupo koštati... 

Statistički ured bilježi i "stabilan" izvoz koji je narastao za 0,3%, ali onda dolazi i ono što će na koncu i njemačko gospodarstvo skupo koštati: uvoz je narastao za 1,6%. Jer tu zapravo nije riječ o volumenu uvezene robe i usluga, nego o novcu koji je plaćen. Zbog sve manje vrijednog eura je skuplje baš sve što se na svjetskom tržištu obračunava u dolarima, a to su praktično sve sirovine i energenti.

Jer euro je obzirom na dolar ovog tjedna pao na najnižu vrijednost u posljednjih 20 godina, a samo od početka godine je izgubio 14% svoje vrijednosti. Paritet, dakle odnos 1:1 prema dolaru je dostignut već ovog srpnja, a vrijednost eura pada i dalje. Jürgen Molnar, stručnjak za tržište kapitala kuće RoboMarkets za postaju ARD procjenjuje da bi zbog energetske krize i straha od recesije euro "još prilično vremena" mogao biti još manje vrijedan od jednog dolara, a i američke kuće kao Morgan Stanley procjenjuju kako će euro ostati negdje na 0,99 dolara "barem do kraja ove godine".

Kovanica od 1 eura i novčanica od 1 dolara

"Jedan za jedan" se još prije godinu dana činilo nemogućim - euro je bio negdje oko 1,20 dolara. Ali sad i u bankama računaju kako će "u dogledno doba" euro ostati čak i ispod jednog dolara

Bijeg novca iz Europe

Tu je najmanji problem to što će to skupo stajati turiste koji putuju u SAD ili u zemlje koje su svojom valutom prije svega vezane za dolar. Mnogo veći je to što će ionako skuplje sirovine neminovno udariti po džepu i njemačke - odnosno europske potrošače. Upravo je pad vrijednosti eura "zaslužan" što je cijena nafte u prvom polugodištu u dolarima porasla za 21%, ali ako se to preračuna u eure, onda je to poskupljenje za 38%.

Sve slabiji euro znači i još jednu lošu vijest za Njemačku i Europu: kapital "bježi" u, kako se čini, sigurniju luku Sjedinjenih Država. S druge strane Atlantika ne samo da nisu bili toliko ovisni o energentima iz Rusije, nego od kako je nafta i plin postao skuplji je opet počela eksploatacija na poljima u SAD-u gdje se to nije isplatilo dok je fosilno gorivo  bilo "previše jeftino". A i to je onda razlog uložiti novac u papire u SAD-u, a ne u Europi.

Indeks burze na Wall Streetu

Slab euro nagoni i kapital potražiti sigurnost - u dolaru. A to euro čini još slabijim...

Ne na kraju je tu i politika Europske središnje banke: ona nikako da nađe nekakav put kojim bi ukrotila sve ozbiljniju inflaciju i istovremeno novac ostavila dovoljno "jeftinim" da bi i europske države pokrile sve veće izdatke već i u mjerama kako bi svojim građanima barem nešto ublažile posljedice sve skupljih energenata. Nakon dugog natezanja je početkom ljeta konačno podigla diskontnu stopu na 0,5%, ali američki Fed tu vodi jasnu i odlučnu politiku. Još ovog proljeća je podignuta temeljna kamatna stopa i makar se još onda čulo kako se to više neće činiti da bi se tamošnjem gospodarstvu ostavilo prostora za rast, eskontna stopa u SAD-u se ipak i dalje dizala i trenutno je 2,25, odnosno 2,5% ovisno o roku.

Toliko slab euro je opet problem i za jednu Švicarsku: u doba eksplozije vrijednosti "švicarca" prije par godina je Švicarska nacionalna banka morala shvatiti da previše ovisi o tržištu Europske unije tako da je odlučila umjetno održavati tečaj. Na koncu je određen tečaj 1,08 eura za švicarski franak, ali s tako slabom europskom valutom to više nije moguće. Tako je i prema franku euro izgubio 8% svoje vrijednosti od početka godine.

aš (dpa, ARD)