Njemačkim tenkovima na Kurde | Politika | DW | 23.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačkim tenkovima na Kurde

Njemački mediji intenzivno prate događaje u Siriji i početak turske ofanzive na područja koja kontroliraju Kurdi. U toj ofanzivi turska vojska koristi i tenkove kupljene od Nijemaca.

Turska vojska otvorila je novu frontu u borbi protiv sirijskih Kurda. Sirijski pobunjenici koje podržava Ankara su prodrli u regiju Afrin, a Turska je rasporedila tenkove i u kurdsku enklavu na sjeverozapadu Sirije, koju kontroliraju Postrojbe sirijskih Kurda za narodnu obranu (YPG). Turski vojnici su prvi put od početka ofanzive na Afrin napali i Ras al Ain - mjesto koje je također pod kontrolom YPG-a. To je dio velikog područja na kojem SAD podržava YPG i s njima povezane arapske pobunjenike u borbi protiv radikalno islamističkog IS-a.

SAD i EU su izrazili zabrinutost zbog turske ofanzive. Na zahtjev Francuske, sinoć je zasjedalo i Vijeće sigurnosti. Ministar vanjskih poslova SAD-a Rex Tillerson rekao je da je Washington zabrinut, ali da priznaje Turskoj „legitimno pravo da štiti svoje građane od terorističkih elemenata". Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izjavila je da je „vrlo zabrinuta" i da će o svemu razgovarati s Ankarom. Ni SAD niti EU nisu uputili zahtjev Ankari da zaustavi svoju ofanzivu.

Turska vojska u ofanzivi koristi i njemačke tenkove. Jedan njemački vojni stručnjak je za novinsku agenciju dpa potvrdio da se na fotografijama s ratnog područja vide tenkovi tipa „Leopard 2 A4" njemačke proizvodnje. Njemačka je svom NATO-partneru Turskoj od 80-ih godina naovamo isporučila ukupno 751 Leoparda; 354 oklopnih vozila pripada novom tipu „Leopard 2" koji je Turska već koristila u borbi protiv terorista IS-a.

Evo izvoda iz komentara kojima je najnoviji razvoj situacije propratio njemački tisak.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je „u velikom ratu oko Sirije, turska ofanziva otvorila novu bojišnicu". „Cilj napada je da se spriječi konsolidacija autonomne regije sirijskih Kurda. Tako bi na sjeveru Sirije trebao nastati, kako to Turska zove, „sigurnosni koridor" koji Turska direktno ili indirektno kontrolira. Da je Turska samo zabrinuta zbog opasnosti koju za nju predstavljaju sirijski Kurdi, mogla bi se složiti s američkim prijedlogom da se osigura tursko-sirijska granica. No, Turska hoće više: ona hoće dio sirijskog kolača, kao što su takav dio sebi već osigurali Rusija i Iran."

„Preuranjene su bile nade da bi se rat oko Sirije mogao približiti kraju. Assadov režim je uz rusku i iransku vojnu pomoć pobijedio oporbu, a Islamska država je nestala s karte Sirije. Ali, uzroci prvog sukoba nisu uklonjeni, a IS, čija teroristička ideologija i dalje živi, u svako doba bi se mogao vratiti. Kako bi to spriječio, SAD i dalje surađuje sa sirijskim Kurdima. Sada je, međutim, Turska objavila rat baš onim Kurdima koji su potisnuli i pobijedili IS. Zato postoji strah da bi IS mogao iskoristiti šansu i vrati se – ako uskoro na sjeveru Sirije Turska i islamističke paravojne formacije koje s njom surađuju budu preuzele kontrolu", uvjeren je Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Dnevnik Tageszeitung podsjeća da „kritičari njemačke politike izvoza oružja odavno upozoravaju na ovaj opasan razvoj događaja". „Sve njemačke vlade u posljednjih 30 godina, koliko se i raspravlja o isporukama oružja Turskoj, uvijek su prikazivale tu opasnost manjom nego što je – u kakvom god sastavu radile. One snose dio odgovornosti za Erdoganov rat i njegove žrtve među sirijskim Kurdima. Nikoga ne bi trebalo iznenaditi kada bi zbog ovog rata, koji je Ankara cinično nazvala „Operacija maslinova grana", ponovo došlo do napada kurdskih ekstremista – u Turskoj, a možda i u Njemačkoj", upozorava komentator.

„U redovima Kurda dalje sazrijeva saznanje da su ih velike sile ostavile na cjedilu", piše Spiegel Online: „Oni su podnijeli najveće žrtve u borbi protiv terorističkog IS-a i na svojim područjima uspostavili koliko-toliko demokratske strukture. Ali, ratne dividende kojima su se nadali su – izostale. Vlada SAD-a je najavila formiranje pograničnih snaga u Sjevernoj Siriji, snaga čiju bi kičmu trebao predstavljati YPG. Time je Erdoganu dala povod za intervenciju – i poslije toga ostala samo pri riječima opomene upućenima u pravcu Ankare. Rusija je u Afrinu stacionirala svoje vojne promatrače. Kurdi su se nadali da će ti vojnici jamčiti zaštitu od turskih napada. Umjesto toga, Moskva je tijekom vikenda povukla svoje snage – baš kada je počela operacija „Maslinova grana". „Rusija nas je prevarila", kaže se u jednoj izjavi vodstva YPG."

Priredio Saša Bojić

Preporuka uredništva