Njemački strah od presedana | Politika | DW | 11.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemački strah od presedana

Grčka odnedavno surađuje s Poljskom kako bi Njemačku “podsjetila” na Drugi svjetski rat. Radi se konkretno o mogućim zahtjevima za odštetu koji bi u Berlin mogli stići i iz Atene i iz Varšave.

Pitanje reparacija već desetljećima opterećuje grčko-njemačke odnose. Nijemci su za vrijeme okupacije u Drugom svjetskom ratu Grcima nanijeli beskonačno mnogo patnji. Po službenim grčkim podacima, poginulo je 300.000 ljudi. Okupatori su ekonomski „isisali" Grčku, a kasnije prilikom povlačenja uništili i infrastrukturu. Grčku središnju banku su prisilili da im izda obveznice u vrijednosti od (preračunato u današnje iznose) oko deset milijardi eura. Novac koji nikada nije vraćen.

I svejedno pitanje isplate reparacija za njemačku saveznu vladu uopće nije tema. Vladin glasnogovornik Steffen Seibert u srijedu je na pitanje DW-a odgovorio: „Naš stav je da je pitanje njemačkih reparacija riješeno, i pravno i politički." Savezna vlada pritom upućuje uvijek iznova na dva sporazuma. U okvoru sporazuma s nekoliko europskih zemalja 1960. je plaćeno 115 milijuna njemačkih maraka. Osim toga, dodaje Seibert, postojao je „i opsežan sustav pravila naknade štete", što je bilo od koristi i samoj Grčkoj. Glasnogovornik vlade napominje i da „Ugovorom 2+4" nakon ujedinjenja Njemačke 1990., „nikakve nove reparacije nisu bile predviđene".

Steffen Seibert

Steffen Seibert

Seibert je u srijedu (10.10.) rekao: „Uostalom od strane grčke vlade nema nikakvog službenog zahtjeva." Nema novog, mogao je on dodati, jer je tijekom proteklih godina postojao cijeli niz zahtjeva, posebice na vrhuncu grčke dužničke krize, kada je 2015. vlast preuzela lijeva Tsiprasova vlada. Uskoro bi moglo doći do novog pokušaja. Koncem rujna ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias nakon susreta s njemačkim kolegom Heikom Maasom u Ateni je rekao: „Ono što je povijesno ispravno, time se mora pozabaviti u prikladno vrijeme i na prikladan način." A taj trenutak bi se mogao ukazati u – prosincu. Predsjednik parlamenta Nikos Voutsis će na plenarnoj sjednici predstaviti izvještaj Komisije za isplatu reparacija. U njemu se, po informacijama DW-a, nalaze zahtjevi za isplatom reparacija u visini od oko 300 milijardi eura.

Kako stoje grčke šanse?

Ali koliko su uopće dobre šanse Grčke da doista i dobije taj novac? Berlinski profesor državnog prava Ulrich Battis za DW kaže: „Oni su to već više puta pokušali, pred nacionalnim i međunarodnim sudovima. Do sada nisu imali uspjeha." Pa ipak profesor Battis ne želi u potpunosti isključiti šanse za grčki uspjeh.

Lodonskim sporazumom o isplati dugova, koji je stara Savezna Republika Njemačka sklopila u 50-im godinama s bivšim ratnim protivnicima, postignut je dogovor oko toga da se konačno „poravnavanje" njemačkih ratnih dugova treba temeljiti na mirovnom ugovoru. U okviru procesa njemačkog ujedinjenja, njemačka je strana, kaže Battis, "svjesno izbjegla sklapanje mirovnog ugovora". Umjesto toga je sklopljen „Ugovor 2+4". Na temelju njega se iskristalizirala i njemačka pozicija, dodaje Battis: „Nema mirovnog ugovora, zato ni nećete dobiti ništa." Ali profesor dodaje da to nisu bili „pravni trikovi", kako je to jednom rekao premijer Tsipras. Jer: „Potpisali su svi koji su u to bili uključeni. Nismo ništa diktirali."

Na koncu konca Berlin se ne brine toliko samo oko Grčke, više se radi o tome da se spriječi presedan: ako bi Grčka dobila to pravo, onda bi deseci drugih bivših ratnih protivnika i okupiranih zemalja također mogli postaviti zahtjeve za isplatu ratne odštete. Savezna vlada sigurno je sa zanimanjem registrirala da i u Poljskoj ima nastojanja oko isplate reparacija. Grčke i poljske komisije za isplatu reparacija čak surađuju, kako bi zajednički izvršile pritisak na vladu u Berlinu. "Da, dogodio se jedan sastanak u uskom krugu ljudi", potvrdio je DW-u i predsjednik komisije za reparacije u grčkom parlamentu Triantafyllos Mitafides, baš kao i njegov poljski pandan, zastupnik PiS-a i vrlo dobar poznavatelj prilika u Njemačkoj Arkadiusz Mularczyk. „Neke točke iz grčkog izvještaja bi i nama bile od velike pomoći", kaže Mularczyk. I dodaje: "Naš izvještaj će biti puno precizniji."

Predstavnici poljske komisije tijekom sastanka u Ateni su razgovarali i s grčkim odvjetnicima, koji su zastupali interese žrtava masakra u Distomu. U tom selu su SS-ovci u lipnju 1944. ubili 218 ljudi, među njima i puno starijih osoba, žena i djece, te su spalili kuće. Jedan grčki sud je 1997. prvostupanjskom presudom obvezao Saveznu Republiku Njemačku na plaćanje gotovo 40 milijuna eura. Njemačka je odbila ispuniti obveze iz presude. Kasnije je zahtjev žrtava za plaćanjem odštete ipak odbacio Europski sud za ljudska prava. „U poljskoj imamo tisuće takvih sela", kaže Mularczyk.

Spomen-ploča za žrtve nacističkog nasilja u Distomu

Spomen-ploča za žrtve nacističkog nasilja u Distomu

Skupljanje političkih bodova

Zbog toga su poljski zahtjevi puno viši. Komisija za isplatu reparacija u Sejmu (poljskom parlamentu, nap. red.) navodi da se radi o oko 740 milijardi eura. Početkom iduće godine Mularczyk će javnosti predstaviti svoj izvještaj. I tek tada će se moći reći hoće li Poljska i službeno podnijeti zahtjev za isplatu reparacija. Do sada je vlada o toj temi samo diskutirala – i to javno.

I Atena i Varšava se nadaju da će Njemačka, suočena sa sve većim pritiskom, biti otvorenija za suradnju: „Polazimo od toga da će Berlin pokušati individualno riješiti naš predmet", smatra Mularczyk, i ide odmah i korak dalje: „Ukoliko ne bude napretka, postoji naravno i opcija suradnje sa ciljem internacionalizacije teme."

Grčko-poljska suradnja je politički osjetljiva. Nacionalno-konzervativna PiS-ova vlada u Varšavi na jednoj i lijeva Syrizina vlada u Ateni na drugoj strani. Malo je toga što te dvije opcije politički povezuje. Osim pitanja reparacija. I unutarnjopolitičkog značaja ove teme: u obje zemlje se u idućoj godini bira novi parlament. Osim toga se održavaju i europski izbori. I u Poljskoj i u Grčkoj se s ovom temom može osvojiti pokoji politički bod. U Poljskoj više od 50% ispitanika smatra da bi bilo dobro kad bi Poljska zatražila isplatu reparacija od Njemačke.

Na pitanje DW-a o tome zna li savezna vlada išta o eventualnom dogovoru Poljske i Grčke po pitanju reparacija, vladin glasnogovornik Steffen Seibert je rezerviran: „Iskreno govoreći, nemam o tome nikakve informacije i bilo bi čudno kad bih ja imao informacije o mogućem dogovoru između Poljske i Grčke. Ja ih nemam."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi