Njemački ribari se raduju klimatskoj promjeni | Gospodarstvo | DW | 23.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Njemački ribari se raduju klimatskoj promjeni

Njemački ribari su na godišnjoj konferenciji su utvrdili kako je baš zbog klimatskih promjena odjednom mnogo više ribe iz toplijih voda i u Sjevernom moru. Zaštitari okoliša se na tu računicu – hvataju za glavu.

Njemački dani ribarstva u Magdeburgu su njemačkim ribarima donijeli naizgled dobre vijesti: upravo zbog promjene klime, sve se češće u hladnom Sjevernom moru zatiču ribe koje su inače živjele samo u toplijim vodama. Tu je riječ prije svega o plavoj ribi kao što su sardine, ali tamo je sad čak tunj, izjavio je na sastanku predsjednik Udruge ribara na visokom moru, Uwe Richter. Ako se njihov dolazak nastavi tom brzinom, uskoro će doći trenutak kad će biti moguć i njihov komercijalni ulov.

I u moru pred Bretanjom je sve više skuša, ali i tradicionalne ribe Sjevernog mora kao što je bakalar. Richterov zaključak jest kako je klimatska promjena doduše ozbiljan problem, ali njene posljedice ne moraju uvijek biti negativne. To je svakako muzika za uši njemačkih ribara koji već preko pola stoljeća poznaju samo smanjivanje flote i sve manje kvote ribe koju je dozvoljeno uloviti.

Ribarski brod na Sjevernom moru

Nekad su na ribu iz Njemačke odlazile čitave flote, a ribarenje je prelazilo sa oca na sina. Danas se sin tjera u školu da ne bude nezaposlen, a ne isplati se - a nema ni novaca za novi brod.

Neće biti tu nikakvog čuda

Stara vremena se više nikad neće vratiti, to je svima jasno: novi broj njemačkog časopisa Mare je posvećen haringi (sleđu) koja je kroz tjesnac između Danske i Švedske u tolikim masama plovila u Baltičko more na mriještenje da se riba mogla hvatati rukom, a zapisi pišu kako veslači „nisu mogli staviti veslo u more od tolike ribe". Ali to je bio još tamo negdje u 11. stoljeću i od onda se mnogo toga promijenilo. Čitava nekadašnja ribarska naselja na sjeveru Njemačke danas još žive samo od turizma.

A dok se stalno sluša o „ispražnjenom" Sjevernom moru, Nijemci jedu sve manje mesa – ali sve više ribe, čulo se u Magdeburgu. 2018. je to bilo već 14,4 kilograma godišnje, 300 grama više nego u godini prije toga. Doduše, u pravilu ribu jedu u restoranima – i pretežito ribu uvezenu iz dalekih mora, a ne „domaću". No njemački ribari u ovoj migraciji riba u svakom slučaju vide šansu i za svoju egzistenciju.

Zaštitari okoliša se redom zgražaju na ovu računicu ribara: Sjeverno more jest izlovljeno i tu se nema što raspravljati. Treba biti izuzetno oprezan kako se novim ulovom ne bi ugrozio čitav morski biotop. A kad je riječ o radosti zbog dolaska ribe iz toplijih mora, neka se ne raduju prerano: čak i ako ih prije ne potrujemo našim otrovom i plastikom, još će se tek vidjeti kako će se klimatska promjena odraziti na alge i mikroorganizme Sjevernog mora i tu je teško davati bilo kakve procjene. Zato i aktivist Greenpacea, Thilo Maack potrošače poziva da si i ribu priušte „samo za osobite prilike".

Bakalar plovi u jatu

Bakalar je u veoma davno doba još bilo "jelo za siromašne", danas treba biti veoma oprezan da se on potpuno ne istrijebi u Sjevernom moru. Tim više što i Nijemci sve više otkrivaju ribu čak kao bolju poslasticu i od mesa.

Rijeke i jezera trpe od promjene

Ali za sve one kojima nije stalo tek do jabuke kao glavne poslastice, njemački ribolovci su na svojoj konferenciji razgovarali o još jednom problemu: o invazivnim vrstama koje su našle put i u njemačka mora i vode. Osobito se ističe kineska rakovica Eriocheir sinensis, ali i azijska rakovica iz obitelji deseteronožaca Pacifastacus leniusculus gdje su i njemački ribari vidjeli kako taj ulov mogu lako i dobro prodati ovdašnjim azijskim restoranima. No zaključak jest da im nitko ne može zabranjivati takve poslove gdje se ne zna tko se više raduje: ribar ili Kinez i vlasnik restorana koji je dobio specijalitet iz svoje domovine. Ali i dalje treba aktivno djelovati na eliminaciji tih vrsta koje u našim krajevima često i nemaju prirodnih neprijatelja – osim naravno čovjeka.

No dok su morski ribari čak i zadovoljni klimatskom promjenom, mnogo tmurnije raspoloženje vlada među onima koji se bave slatkovodnom ribom. Uzgajališta su još tu i dobro posluju, ali divlje rijeke i jezera trpe zbog nepredvidivog vremena i čestih razdoblja dugih suša. Nema ni snijega koji bi se topio i redovito osvježavao vodu, konstatira predsjednik tog ogranka Bernhard Feneis. Ipak, domaći uzgojeni šarani i pastrve se traže i postižu dobru cijenu. No i Feneis smatra kako „svima nama dobro dođe da ljudi malo više razmišljaju o ovom problemu."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva