Njemački gradovi redom objavljuju klimatsko izvanredno stanje | Priča dana | DW | 10.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Njemački gradovi redom objavljuju klimatsko izvanredno stanje

Iz dana u dan novi gradovi u Njemačkoj objavljuju klimatsko izvanredno stanje – ne na kraju i zbog prosvjeda mladih petkom. Ali što je to? I je li to išta više od simbolike?

Prvi u Njemačkoj je bio Konstanz početkom svibnja, u lipnju je preko četrdeset gradova i općina proglasilo klimatsko izvanredno stanje: Düsseldorf, Münster, Aachen, Bonn, Kiel...

U Australiji su neki gradovi to proglasili još 2016., kasnije su uslijedili i neki gradovi u SAD-u, 2018. i u Kanadi i Velikoj Britaniji. U ovoj godini su i nacionalni parlamenti Velike Britanije, Irske, Francuske i Portugala također proglasili klimatsko izvanredno stanje.

U osnovi, to „izvanredno stanje" je veoma jednostavno: kod svih odluka koje se donose, prioritet više ne treba biti cijena, rokovi ili nešto drugo, nego koje rješenje najviše štiti klimu i okoliš. Gradonačelnici žele svakih pola godine znati koliko se napredovalo i gdje zapinje. Ali koliko je sve to obvezujuće?

Prosvjed za zaštitu klime u New Yorku

Poteklo je iz Australije, ali u sve više gradova svijeta građani traže "klimatsko izvanredno stanje" - kao ovi građani New Yorka ovog svibnja.

Noemi Mundhaas je studentica u Konstanzu i sretna je da njezin grad barem „čini prve korake". Takva odluka je nešto što onda dopire do svih stanovnika i čini joj se da su se stvari počele događati. „Vjerojatno će to značiti da će parkirališta postati skuplja i da će gradsko vijeće donijeti odluku o korištenju sunčeve energije za sve novogradnje", misli studentica. Ipak, njoj to nije dovoljno i misli da treba „učiniti veće korake kako bi se još svladala klimatska kriza".

Možda skuplje, ali klimatski „neutralno"

I velegrad Köln se više nije mogao oglušiti na zahtjeve prosvjeda Fridays for Future, kaže gradonačelnica Henriette Reker. Ona smatra kako je i u gradskim vijećnicama „mnogo dublja svijest o potrebi zaštite klime. Toga prije nije bilo", misli gradonačelnica.

„Mi gradovi smo najvažniji uzročnici i zato moramo i preuzeti veću odgovornost u zaštiti klime. Mislim da je dobro da smo postali konkretni", smatra Rieker. To bi za Köln u svakom slučaju značilo promijeniti mnogo toga u različitim oblastima. Već u gradskom planiranju treba gledati što će to značiti za čitavu klimu, gradska služba za opskrbu energijom će biti upućena više koristiti regenerativnu energiju, a i promet bi trebao biti sukladan održivom razvoju.

Slika Konstanza u jutarnjoj magli

Gradovi jesu najveći uzročnici promjene klime i zato je i njihova odgovornost najveća.

Do 2050. bi grad trebao postati „klimatski neutralan" – po želji ove gradonačelnice, to bi se trebalo dogoditi i prije. Slično je i u Düsseldorfu, a neka mjesta u Velikoj Britaniji žele postati „neutralna" već do 2030., objašnjava nam Sarah Mekijan. Ona je članica Udruge za klimu koja zastupa interese 1.700 gradova u Europi.

O tome se više ne može šutjeti

Samo „izvanredno stanje" nema pravnih okvira, kaže nam Mekijan, ali je proglašenje takvog stanja od velike važnosti jer naglašava egzistencijalnu nužnost i dimenzije ove krize. I u Kölnu je tu inicijativu pokrenuo jedan građanin, Michael Flammer, otac troje djece, ali je njegova inicijativa našla otvorene uši i kod predstavnika svih stranaka i samoga grada.

Uwe Schneidewind, predsjednik Instituta za klimu, okoliš i energiju iz Wuppertala smatra kako su te odluke gradova važan signal: „Iza toga stoji potpuno ispravna poruka. U gradovima se odlučuje, hoćemo li stvoriti način života koji će biti u skladu s izazovima klime." Hoće li to prihvatiti i drugi gradovi? Znači li to i korjenitu promjenu naše kulture? U jedno je siguran: „Izazovi su u toj mjeri fundamentalni da će se klima uvijek iznova oslikavati u političkom programu. A to će biti mnogo intenzivnije nego što je bilo u prošlosti."

 

Preporuka uredništva