Njemačke firme u Mađarskoj: profit ili sloboda medija? | Politika | DW | 01.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačke firme u Mađarskoj: profit ili sloboda medija?

Raspodjelom novca za reklame Vlada u Mađarskoj vrši pritisak na medije - kažnjava kritičke, nagrađuje lojalne. I strane firme pristaju na tu igru.

Gergely Márton, glavni urednik neovisnog tjednika HGV pokazuje najnovije izdanje lista. Na zadnjoj stranici je velika reklama za jedan novi model BMW-a. U međuvremenu si mađarska srednja klasa takve aute može priuštiti - logično je da njemački proizvođač auta tu objavljuje svoju reklamu.

Da, u načelu je to logično. Ali u stvarnosti je prilično netipično da neka velika njemačka firma objavljuje reklamu u jednom listu kojeg se smatra neovisnim od države i vladajuće stranke Fidesz premijera Viktora Orbana. Jer "država je najveći oglašivač na tržištu i posrednici Vlade jasno daju do znanja velikim firmama da im je najbolje objavljivati reklame tamo gdje to čini i država", objašnjava Márton. I dodaje da postoji čitav niz indicija koje ukazuju na to da firme te savjete slijede.

Novac ili sloboda medija?

Tako primjerice Csaba Lukács iz tjednika Magyar Hangkaže da "firme jako dobro razmisle gdje će objaviti reklamu i mora li to baš biti neki neovisni medij". Tako je on sam imao već sve dogovoreno s BMW-om za reklamu, njihovi auti odlično pašu uz profil čitatelja lista.

Csaba Lukács

Csaba Lukács

Ali onda su se pojavile sumnje. "Budući da vlada potpomaže gradnju velike tvornice u Debrecinu, nije se željelo ništa riskirati." Na konačnu odluku BMW-a Csaba Lukács još uvijek čeka.

Njemačke firme naravno odbacuju svaku pomisao da podliježu nekom političkom pritisku. Audi naglašava da se odluka o reklamiranju donosi "samo na snovu analize ciljne grupe pojedinih medija te u skladu s planiranjem cijele kampanje".

Njemački proizvođači automobila su dosada investirali milijarde eura u Mađarsku i profitiraju od niskih poreza i državne pomoći. Oni proizvode 10 posto mađarskog nacionalnog dohotka i zapošljavaju tisuće ljudi.

"Na kraju pretegne biznis"

No ne samo automobilska industrija - i druge firme se između novca i slobode medija često odlučuju za ovo prvo. Tako je primjerice njemački Telekom svojevremeno bio vlasnik vrlo čitanog portala Origo.hu. Kada su novinari 2014. otkirli makinacije jednog utjecajnog člana vladajuće stranke došlo je do pritiska, kaže Csaba Lukács. "Na kraju je portal prepušten jednom mađarskom oligarhu bliskom Fideszu. Nadležni su se opredjelili za profit." Origo.hu je postao propagandni kanal Vlade, kritički novinari su morali otići. A Telekom je dobio pravo na izgradnju širokopojasne mreže u Mađarskoj.

U centrali koncerna u Bonnu kažu da nikakvog političkog pritiska nije bilo, ali Lukács na te tvrdnje samo odmahuje rukom: "Naravno, tu se puno priča o demokraciji, raznolikosti i jednakosti, ali na kraju uvijek pretegne biznis", kaže on.

Zna se tko je lojalan Vladi

Orbanova Vlada koristi reklame tako da u onim medijima koji joj ne odgovaraju ne objavljuje državne reklame ili reklame državnih poduzeća, objašnjava u razgovoru za DW Szabolcs Dull, donedavno glavni urednik najvećeg mađarskog portala Index.hu. I on sam je dao ostavku nakon što je taj portal preuzeo jedan Orbanu blizak oligarh.

Pritom su te reklame vrlo važne, jer se prema njima orijentiraju i drugi oglašivači. Prema istraživanju mađarske nevladine organizacije za medije Mértéksamo oko 20 posto novca koji se slijeva na tržište reklama ide nezavisnim medijima - ostalo odlazi onima bliskima Vladi. Tako je primjerice 2017. godine Orbanova Vlada za reklame izdvojila 300 milijuna eura samo za javno-pravni medijski holding MTVA, izračunali su u Mértéku.

No za količinu novca koji se daje za reklame uopće nije ključan novinarski upjeh nekog medija, već prije svega politička lojalnost, kaže Miklós Hargitai, šef novinarske udruge MUÓSZ. "Postoje mediji iza kojih stoji veliki novac, a koji su publici sasvim nezanimljivi. Takva je primjerice državna televizija. A slično je i sa zakladom KESMA, pod čijim se krovom nalazi oko 500 medija, te sa mnogim regionalnim novinama bliskim stranci na vlasti", kaže Hargitai.

Njima nasuprot stoje neovisne redakcije "koje propadnu naprosto zato jer im nedostaje najosnovnijih financijskih sredstava."

Pritom uopće nije nužno da Vlada formulira bilo kakve "preporuke" ili čak naredbe, kaže medijski stručnjak iz Budimpešte Ágnes Urbán. "U ovoj zemlji svatko zna tko je lojalan Vladi a tko je kritičan. Tamo su oglašivači onda "nešto oprezniji"", kaže Urbán.

Ungarn Zeitungen - Pressefreiheit - Kiosk

Medijska ponuda u Mađarskoj je sve jednoličnija

Sve optužbe mađarska Vlada lapidarno odbacuje. Na upit DW-a iz Vlade je stigao samo kratak odgovor: "Vlada se ne bavi pitanjima medijskog tržišta."

Komisija EU-a bi trebala reagirati

Organizacija za monitoring slobode medija Reporteri bez granica (RoG)ovaj trend razgradnje pluralizma medijske scene u Mađarskoj promatra sa zabrinutošću. "Pomoću jednostrane i selektivne raspodjele sredstava za reklamiranje Vlada pokušava politički usmjeravati medije", kaže Christian Mihr, izvršni direktor RoG-a.

U prošlosti su i njemačke firme tu "igrale neslavnu ulogu", kaže Mihr u vezi sa slučajem Telekom. Po njegovom mišljenju neka njemačka firma ne bi smjela "pristajati uz autoritarnu politiku Orbanove vlade". Osim toga bi, smatra on, više angažmana trebala pokazati i Europska komisija. U tom kontekstu Mihr zahtijeva da se uže povežu pitanja slobode medija i mehanizam za utvrđuvanje poštivanja načela pravne države.

Na svjetskom indeksu slobode medija, koji svake godine objavljuje organizacija Reporteri bez granica, u posljednjih deset godina je Mađarska pala sa 23. na 89. mjesto - od ukupno 180.