Njemačka više ne želi lož-ulje | Gospodarstvo | DW | 25.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Njemačka više ne želi lož-ulje

Njemačka vlada je donijela čitav paket mjera za zaštitu klime: fosilno gorivo će postati skuplje, a peći na lož-ulje će biti zabranjene. Barem u načelu, uz mnogo iznimaka. Ta zabrana pogađa svakog četvrtog Nijemca.

Peći na lož-ulje će se možda još sjetiti i mnogi u Hrvatskoj iz davnih dana, prelijevanje ulja iz karnistera i tipičnog zadaha takvih peći („Alfa Potez", proizvedena u Vranju je na primjer bila jedan od popularnijih modela) koji se nije mogao istjerati iz čitavog stana. Tamo u šezdesetima je mnogim obiteljima dojadilo cijepanje drva i lopatanje ugljena, a lož-ulje je bilo nešto kao napredak u bolju budućnost. No smrad se pokazao tek manjim problemom, osobito u doba naftne krize u sedamdesetima i nestašice deviza u osamdesetima: na lož-ulje se onda čekalo na benzinskima i čitavu noć kako bi stan ipak bio topao.

Takve stare peći možda još negdje i postoje, ali tek da u slučaju prijeke potrebe zagriju vikendicu, klet ili garažu. Jer istini za volju, današnje peći za centralno grijanje koje troše lož-ulje nemaju puno veze s tim nekadašnjim smrdljivcima. U Njemačkoj je za mnoge lož-ulje jedina alternativa, osobito u ruralnim područjima gdje zabačena imanja nemaju šansi da će tako skoro biti priključena na plin. Kako procjenjuje Institut za toplinu i uljnu tehniku iz Hamburga, danas se još uvijek 20 milijuna ljudi u Njemačkoj grije na lož-ulje, a diljem zemlje ima oko 5 milijuna peći na to gorivo – što je više nego svako četvrto grijanje u Njemačkoj.

Stara peć za centralno grijanje na lož-ulje

U još veoma mnogo zgrada u Njemačkoj se negdje u podrumu krije nekakvo čudovište od peći koja guta lož-ulje. Nove peći su doduše štedljivije, ali njemačka vlada ih u dogledno doba načelno više uopće ne želi.

Država će i financijski pomoći

No baš kao što su vozila na dizel postala društveno nepoželjna, tako se njemačka vlada sad okomila i na grijanje na lož-ulje – konačno, to i jest ista tekućina kao i dizel (doduše, kojoj se dodaje boja kako vozači-mudrijaši to ne bi stavljali u svoje spremnike). A dok je još uvijek problem na što će se onda kretati prije svega teška teretna vozila, kod grijanja kuće ili stana bi to ipak trebao biti manji izazov.

Teoretski, grijanje na lož-ulje je doista odslužilo svoje: i u Njemačkoj ih ima sve manje, a u nove zgrade se već veoma rijetko ugrađuju. Prema ovom prijedlogu vlade, ne samo da bi u slijedećim godinama trebao značajno narasti namet za proizveden ugljični dioksid – što bi onda do godine 2025. značilo 11 centi veću cijenu i za litru dizela i lož-ulja, a za benzin nešto manje od 10 centi, nego i od 2026. bi načelno bilo uopće zabranjeno postavljati peći na lož-ulja. Cilj ovog klimatskog paketa Vlade , o kojem će ovog petka raspravljati i Bundestag, jest da Njemačka do godine 2050. praktično prestane emitirati plinove koje uzrokuju efekt staklenika kao što je CO2.

Vlada je vlasnicima naložila da u roku od 30 godina zamijene svoje postojeće peći na lož-ulja, ali je i obećala kako će im dati premiju od 40% vrijednosti za sustav grijanja koji će biti više u službi zaštite klime. Kako je objavio ministar gospodarstva Peter Altmaier, to bi lako moglo biti i nekoliko tisuća eura za svako domaćinstvo. No umjesto pohvale udruga za zaštitu okoliša, na ovaj prijedlog vlade se osula prava bujica kritika.

Solarni paneli na jednoj kući.

Vlada je spremna i značajno financijski pomoći prelazak na grijanje koje bi bilo ekološki i klimatski neutralno. Ali ponegdje i suncu treba "pomoći" da kuća bude topla.

Iznimke velike kao kuća

Naime, njima je problem što bi peći na lož-ulje bile zabranjene – ali tek načelno. Jer u ovom prijedlogu bi takva ložišta i dalje bila dozvoljena za zgrade gdje nije moguće uvesti grijanje na ekološki ipak podnošljiviji plin ili ih priključiti na toplanu. Isto tako, peć na lož-ulje bi se mogla ugraditi i u one zgrade gdje bi takvo grijanje bila nadopuna nekom ekološkom sustavu, poput sunca ili vjetra.

To svakako zvuči razumno svakome tko je ikad boravio u nekoj kući u brdima Bavarske po maglovitom, zimskom danu kad sunce ne bi dalo energije ni da se skuha jedno jaje ili u dugim zimskim noćima na imanjima kod Sjevernog mora dok vječita kiša uz hladan, vlažan vjetar lupa po prozorima i gdje i električne grijalice brzo pokazuju svoju beskorisnost. Ali zaštitari tu vide širom otvorena vrata za svaku moguću malverzaciju i prijevaru gdje bi se postavio možda tek jedan solarni panel „za ukras", ali se zapravo i dalje nesmetano ložilo na naftu.

No kako su uz ovaj propis o pećima na lož-ulje predložene i nove smjernice o energetskoj i ekološkoj učinkovitosti svih zgrada, buni se i sektor gradnje. Sve to, tvrde građevinari, će neminovno dovesti do još skuplje gradnje i stanova, makar se stalno govori o nestašici stambenog prostora i visokim cijenama. Mlada obitelj koja će tek dići kredit kako bi ispunila san o svoja četiri zida, umjesto ipak razmjerno jeftinog sustava centralnog grijanja na lož-ulje je sada prisiljena upuštati se u mnogo veći trošak sustava obnovljivih izvora energije. A kod njih nije riječ o obnovi postojećeg sustava grijanja gdje je država obećala značajnu financijsku potporu.