Njemačka: Skandal potresa mrežu javnih servisa | Politika | DW | 10.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mediji

Njemačka: Skandal potresa mrežu javnih servisa

U 70 godina njemačkog radio-televizijskog javnog servisa prvi put je netko morao dati ostavku i otići s čela neke medijske kuće. Skandal potresa javni servis i ponovno pokreće neka stara pitanja.

Šampanjac kod kuće na račun medijske kuće, neobično visoke svote za savjetničke ugovore, službeni automobil, plaća. Generalna direktorica Radio-televizije Berlin-Brandenburg (RBB) Patricia Schlesinger podnijela je ostavku nakon višetjednog pritiska javnosti.

Pritom ta 61-godišnjakinja nije bila samo na čelu javnog servisa RBB, već je od početka 2022. bila i predsjednica mreže devet pokrajinskih javnih servisa ARD-a, mreže u kojoj je i DW. Tako skandal s Patriciom Schlesinger izaziva debate širom zemlje – i potiče ponovno zahtjeve za promjenama u radio-televizijskoj mreži javnog servisa.

Veze i vezice

Najprije je u lipnju „Business Insider" izvijestio o „nepravilnostima" u pogledu Schlesinger i njezinog supruga Gerharda Spörla. Berlinski sajam je naime potpisao s njim savjetnički ugovor "težak" 100.000 eura, a šef nadzornog odbora Berlinskog sajma, Wolf-Dieter Wolf, u isto vrijeme je bio i šef Upravnog odbora radio-televizije RBB. Wolf je, prema tom medijskom izvještaju, osobno „pogurao" ugovor za Spörla . Nakon toga su uslijedila daljnja otkrića i u drugim medijima.

Patricia Schlesinger

Patricia Schlesinger

Tijekom srpnja je u središtu skandala sve više bila Patricia Schlesinger. Radilo se o nejasnim stvarima u vezi s građevinskim projektima medijske kuće na čijem je čelu. Patricia Schlesinger je prije tih funkcija bila cijenjena novinarka ARD-a i dopisnica iz inozemstva.

Ona je na čelu RBB-a, jedne od najsiromašnijih pokrajinskih radio-televizija, dobila povećanje plaće za 16 posto. Na godišnjoj razini plaća je iznosila 303.000 eura, a bonus – dodatnih 20.000 eura. Njezina medijska kuća za nju je iznajmila i službeni automobil vrijedan 145.000 eura. U njemu je bilo i sjedište s masažerom. I mnogo drugih detalja o njezinom radnom okruženju izazivalo je negodovanje u zemlji u kojoj je ekonomska situacija sve teža. Uz to je objavljen i opis večernjih gozbi i ispijanja šampanjca u privatnom stanu – na račun RBB-a.

Pravosuđe pokrenulo istragu

Patricia Schlesinger je 4. kolovoza podnijela ostavku na mjesto šefice ARD-a, to je prvi takav slučaj u 70 godina postojanja mreže javnog servisa u Njemačkoj. Tri dana kasnije povukla se i s mjesta generalne direktorice RBB-a. Rekla je da debata o „mogućim greškama direktorice“ baca sjenu na učinak medijske kuće. Govorila je o „osobnim udarcima i difamiranju". Dva dana nakon toga objavljeno je da Državno odvjetništvo vodi istragu protiv nje i njezinog supruga zbog sumnje u pronevjeru i stjecanje osobne koristi. Istragom je obuhvaćen i šef upravnog odbora RBB-a Wolf, koji je „zamrznuo" svoju funkciju do kraja istrage.

Skandal je potaknuo debatu koja se zapravo već odavno vodi – jesu li ARD i ZDF, kao mediji od javnog interesa i značaja za Njemačku, previše bliski s politikom ili su ipak na dovoljnoj distanci? U pandemiji, a prije toga za vrijeme demonstracija desničarskih populističkih pokreta, čuli su sve jače glasovi koji kritiziraju programsku orijentaciju, a neki dovode u pitanje i opravdanost postojanja javnog servisa.

Privatni mediji koji postoje od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća pojačali su svoj informativni program – u kojem se čuju izrazito kritični stavovi prema medijskoj mreži javnog servisa. U vremenima kada privatni mediji moraju štedjeti, a neke novine se čak i gase, za riječ se javljaju političari koji traže mjere štednje i u javnom servisu. Sličan razvoj uočava se i u Francuskoj i Velikoj Britaniji, gdje politika odustaje od strukture jakih medija s javnim financiranjem.

„Javno-pravna radio-televizija“ u Njemačkoj iz povijesnih razloga ima posebno značenje. Nakon sloma nacizma, saveznici – SAD, Velika Britanija i Francuska – u svojim su okupacijskim zonama organizirali medijski život. Novi javni medijski kanali imali su zadatak da slobodnim i neovisnim izvještavanjem doprinesu razvoju demokratske javnosti. Uzor je bio britanski javni servis koji se financirao pretplatom, ali je bio neovisan od državnog upliva. Tako je 1951. nastao ARD – osnovala ga je mreža pokrajinskih radio-televizija, a 1961. osnovan je i Drugi program (ZDF) koji je bio više centralistički organiziran.

RBB – izuzetak ili pravilo?

Medijski stručnjak Stefan Niggemeier

Medijski stručnjak Stefan Niggemeier

U slučaju Patricije Schlesinger i RBB-a na ovakav razvoj događaja utjecali su i dodatni faktori. Godinama ta medijska kuća provodi mjere štednje i otpušta zaposlene, a nitko iz nadležnih tijela nije upozorio direktoricu na nedolično trošenje sredstava – ni Medijsko vijeće na razini ARD-a, nadležno za kontrolu programa, ni Upravno vijeće koje je zaduženo za kontrolu financija. Nitko nije reagirao.

Stefan Niggemeier, stručnjak za medije, kaže da u tim tijelima sjede predstavnici različitih društvenih skupina koji tu funkciju obavljaju volonterski i nisu stručnjaci. On kaže da je čitav skandal naštetio ARD-u, ali misli da se ne radi o strukturalnom problemu koji bi izlazio  izvan okvira RBB-a. Ono što je upalo u oči – RBB je čak i u specijalnim emisijama imao izuzetno kritičan stav prema skandalu u koji je umiješana njegova (bivša) direktorica. Mogla se čuti i kritika da nadležna tijela nisu na vrijeme reagirala. U svakom slučaju, nastavlja se diskusija o stanju u kojem se nalazi njemački javni servis.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva