Njemačka prihvaća siročad njemačkih boraca IS-a | Politika | DW | 20.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačka prihvaća siročad njemačkih boraca IS-a

Njemačka je pristala na povratak četvoro djece čiji su očevi bili borci "Islamske države" u Siriji, a koja su imala njemačko državljanstvo. To je početak procesa vraćanja ukupno oko 100 takve djece u Njemačku.

Na graničnom prijelazu Simalka između Iraka i Sirije su predstavnici tamošnjih kurdskih institucija predali njemačkim službenicima četvoro djece čiji su očevi imali njemačko državljanstvo, a bili su borci džihadističke milicije Islamska država (IS). Troje od njih su potpuna siročad ostala bez majke i oca, a četvrto dijete je bez oca i teško bolesno. Njegova majka je i dalje u kurdskom zarobljeničkom logoru u Siriji i pristala je da dijete ide u Njemačku na liječenje, izjavio je Fanar Kait. On je u okviru kurdske samouprave zadužen za vanjsku politiku. "Djecu su preuzeli službenici njemačkog konzulata u Erbilu i na putu su svojim rođacima u Njemačkoj", potvrdila je Maria Adebahr, glasnogovornica njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.

Kurdska novinska agencija Rudaw javlja kako je to tek početak i kako bi na kraju Njemačka trebala preuzeti oko 100 mališana čiji je barem jedan roditelj bio ili jest njemački državljanin. Tu informaciju je potvrdio i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas: "Tu se prije svega radi o maloj djeci. Njihov smještaj je trenutno sve, samo ne optimalan. Ona nisu odgovorna za djela svojih roditelja i zbog toga im mi moramo pomoći", rekao je Maas.

Zarobljeni borci IS-a kod Mosula

Očito nitko nije razmišljao, što sa zarobljenim borcima "IS-a" i pogotovo ako su oni dragovoljci iz inozemstva. Utoliko je to golemi teret i autonomnim institucijama Kurda koji traže ili prihvat, ili novčanu pomoć.

Nitko nije razmišljao o takvim zarobljenicima

Prema procjenama nezavisnog Rojava Information Center (RIC) čije je sjedište na sjeveroistoku Sirije, trenutno se u zarobljeništvu na tom području nalazi oko 14.500 osoba za koje se vjeruje da su bili borci IS-a ili članova njihovih obitelji. Od njih je oko 1.000 rođeno izvan Sirije, a povrh toga je tu oko 13.500 žena i djece. Ovi zarobljenici su raspoređeni u nekoliko zarobljeničkih logora, najviše ih je kampu Hol: 3.236 žena i 7.930 djece. Većina žena potječe također iz inozemstva.

Najviše zarobljenih stranih dragovoljaca IS-a, njih preko 400, dolazi iz Francuske. Po brojnosti slijede oni iz Njemačke i procjenjuje se kako ih ima najmanje 186, Švedske (oko 120), Australije (oko 70), Velike Britanije (najmanje 56) i Belgije (54), Indonezije i Malezije.

Od 2015. se teritorij „Islamske države" sustavno smanjuje i sve više boraca IS-a pada u zarobljeništvo. Zapovjedništvo "Demokratskih snage Sirije" koje podržava i Zapad traže od drugih zemalja da se same pobrinu za svoje državljane koji su se našli u redovima IS-a i ti zarobljenici su osobit problem za najaktivniju snagu u toj borbi, Kurde. Oni traže njihov prihvat već i stoga što su troškovi zbrinjavanja zarobljenika veliki, a zarobljenički logori su prepuni. Osim toga, tvrde kurdske vlasti, u tim logorima postoji opasnost daljnje radikalizacije.

Bijeg civila iz područja IS-a

Bez obzira kako i zašto su njihovi roditelji dospjeli u redove "IS"-a, takvi mališani u pravilu imaju i drugu rodbinu u Njemačkoj koja će ih rado primiti - pogotovo ako su ostali bez roditelja.

Kamo sa zarobljenicima?

Kurdi već dugo pregovaraju o povratku takvih dragovoljaca IS-a sa Zapada, ali jedva da je došlo do koje primopredaje. "Čini se kako na Zapadu tamošnja javnost nema volje da se oni vrate", konstatira studija Rojava Information Centra. Ali ima i iznimaka. Tako su SAD preuzele većinu zarobljenih islamista koji su njeni državljani, to je učinila i Rusija. No većina stranaca među borcima IS-a se još uvijek nalazi na sjeveroistoku Sirije.

Za Kurde je to ozbiljan problem. "Trenutno postoje dvije mogućnosti", kaže Abdualkarim Omar, direktor ureda za međunarodne odnose pokrajine Istočne Sirije. "Jedna je da strane države preuzmu svoje građane, a trenutno to gotovo nitko ne čini. Druga je mogućnost da im mi tu sudimo, ali i za to je potrebna međunarodna pomoć u troškovima njihove rehabilitacije. Ovaj je problem veći nego što se mislilo, ali ako niti jedna od tih mogućnosti ne bude prihvaćena, treba onda ponuditi alternativu. A ona se ne vidi. "

„Neka ostanu napolju!"

Ovaj prvi povratak četvero mališana je utemeljena odlukom berlinskog Upravnog suda iz srpnja ove godine i koji nalaže prihvat svih njemačkih državljana u Njemačku, makar ih se onda mora optužiti za članstvo u terorističkoj organizaciji kao što je IS. Trenutno se i među političarima raspravlja o mogućnosti takvim osobama oduzeti njemačko državljanstvo, ali to se može tek ako su ispunjene određene pretpostavke: moraju posjedovati i neko drugo državljanstvo jer se već poveljom UN-a neka osoba ne smije učiniti osobom bez ikakvog državljanstva. Moraju biti punoljetne i zakon po kojem bi se državljanstvo moglo oduzeti, se ne može primjenjivati retroaktivno.

Suđenje optuženom pripadniku IS-a u Stuttgartu

Njemačko pravosuđe će imati problema već i u sakupljanju valjanih dokaza u eventualnim zločinima koje su počinile te osobe. Ali nadležnost je tu - pravno jasna.

Države iz kojih dolaze ti strani dragovoljci su suočene sa brojnim problemima. Najveći jest bojazan za sigurnost: većina dragovoljaca se smatraju opasni i iskusni u borbi i rukovanju oružjem i eksplozivom. Utoliko je i javnost u tim zemljama pretežito protiv njihovog povratka, smatrajući da im je kazna već i to što moraju ostati u inozemstvu i da nisu zavrijedile živjeti u zemlji Zapada.

Još je jedan problem i što zemlje Zapada – pa tako i Njemačka – zapravo nemaju dovoljno pravnih stručnjaka koji bi se bavili procesima koji će se povesti protiv njih. Povrh toga, ovdašnjim sudovima je veliki problem doći do dokaza koji bi eventualno pred sudom potvrdili počinjene zločine takvih povratnika. Prema pravnoj praksi Zapada, to bi naravno onda značilo i da ih se oslobodi krivnje.

Posebno je pravno pitanje i kako se odnositi prema ženama takvih dragovoljaca u terorističkoj organizaciji IS: u kojem trenutku bi se to još moglo smatrati „normalnim" brakom, a gdje se to može smatrati potporom terorističkoj organizaciji kojoj je suprug pripadao?

No bez obzira na sve te poteškoće, optuženicima koji dolaze iz Njemačke će se na koncu ipak morati baviti sudovi u Njemačkoj. To je mišljenje i kelnskog stručnjaka za kazneno pravo, Björna Schiffbauera: "Na kraju krajeva je jasno da je to u našoj nadležnosti."

 

Preporuka uredništva