1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: „Ogroman problem s pranjem novca“

Sabine Kinkartz
8. srpnja 2021

Trgovina drogom i reketarenje. Bijesni automobili i skupe vile kriminalaca. To su često ključne riječi kada se govori o pranju novca. Ali problem u Njemačkoj je, čini se, mnogo veći.

https://p.dw.com/p/3wDSe
Foto: R. Schmiegelt/Future Image/Imago Ímages

Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove: stalno se organiziraju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih obitelji. Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocjenosti koje su vjerojatno kupljene novcem iz kriminalnih aktivnosti se oduzima i one postaju vlasništvo države.

Berlinsko državno tužilaštvo je tako 2018. godine oduzelo više od 75 nekretnina velikoj obitelji Remo. Stanovi i kuće su navodno u vrijednosti od deset milijuna eura. Riječ je o klasičnom pranju novca, u kojem se ilegalno stečena sredstva, u ovom slučaju od pljački i trgovine drogom, „ubrizgava” u legalni ekonomske krvotok.

Njemačka čini „premalo“

Međutim, klan Remo na metu istražitelja nije dospio zbog pranja novca, sumnja se pojavila u okviru postupka za druga kaznena dela. „Činjenica da su berlinske vlasti taj slučaj predstavile kao jedan od najvećih uspjeha u borbi protiv pranja novca za mene je loš znak“, kaže Christoph Trautvetter, stručni savjetnik u „Mreži porezne pravde“.

Njemačka čini „premalo“ kako bi u većim razmjerima ušla u trag onima koje vuku konce u organiziranom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac „od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih kaznenih dela“, kaže Trautvetter. On je za Transparency International (TI) vodio studiju o pranju novca u Njemačkoj.

Stotine milijardi „opranog" novca

Čovjek s torbom
Postoje samo procjene o tome koliko se novca "opere"Foto: Arno Burgi/dpa/picture alliance

O tome koliko se novca „opere“ svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci. U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo financija, navodi se svota od oko 100 milijardi eura. Europski revizorski sud procjenjuje da se na razini EU-a radi o svoti od oko 250 milijardi eura.

U TI-ju pretpostavljaju da su stvarne svote i puno veće, ali ne mogu navesti točan iznos. „Teško je to procijeniti“, kaže naš sugovornik. „Ni obujam ni struktura pranja novca nisu adekvatno istraženi“.

Veliki financijski skandali kao što su Wirecard, Panamski papiri, Rajski papiri, posljednjih godina su pokazali da cirkuliraju „stotine milijardi" ilegalnih sredstava.

Lak posao za kriminalce

„Popis skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom posljednjih godina je dug“, navodi se u studiji. Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne poduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što taj problem vlasti i političari ne prepoznaju.

Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašteno prebacivanje velikih količina novca u inozemstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.

Ranjivost banaka

#EUROPEO: Pranje novca preko nekretnina?

Na trećem mjestu je „anonimnost“. „Iako već 20 godina postoji propis da banke moraju znati tko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi“, kaže Trautvetter. Četvrta točka su „jako mali kapaciteti istražnih organa“ u Njemačkoj. Nedostaje, kako se navodi, specijalizirana financijska policija.

„Ludo je to da su u nedavnoj aferi oko nabavke maski – čak 30 godina nakon početka borbe protiv pranja novca – političari ipak primali sredstva preko anonimnih računa u Lihtenštajnu i fiktivnih firmi na Karibima“, kaže Trautvetter. „I ne može biti da vlasnici otprilike svake desete nekretnine u Njemačkoj ostanu nepoznati vlastima.“

Prijedlog mogućih rješenja

„Država se više ne može oslanjati samo na napore financijskih institucija koje su dužne prijaviti slučaj ako sumnjaju“, kaže Trautvetter. „Ona ih mora bolje podržati, podići svijest i povećati kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniraju kršenja zakona".

U studiji se preporučuje uvođenje registra transparentnosti i nekretnina, ali i poboljšanje statistike i ciljane analize novčanih tokova. Zatim, jačanje nadzora pranja novca u financijskom i nefinancijskom sektoru, angažiranje dodatnog osoblja u specijaliziranim državnim institucijama i povećanu suradnju na razini EU-a i na međunarodnoj razini.

Njemačka na provjeri

„Ilegalni međunarodni tokovi novca više ne smiju sigurnu luku pronalaziti u Njemačkoj“, zahtijeva Stephan Ohme, financijski stručnjak u njemačkom ogranku TI-ja. On tvrdi da je Njemačka „prijemčiva“ za pranje novca i da takva situacija „potiče paralelni globalni financijski sustav u sjeni u kojem – što je ne manje važno – cvjeta i korupcija."

Transparency polazi od toga da će optužbe iznesene u novoj studiji na ovaj ili onaj način doći i do Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) koju je još 1989. godine osnovala skupina G7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta. Ta međunarodna organizacija postavlja svjetske standarde u borbi protiv pranja novca, financiranja terorizma i financiranja oružja za masovno uništenje, i radi na tome da ih države provode zakonito i učinkovito.

Kako ostvariti napredak?

Kada je FATF 2010. posljednji put provjeravao Njemačku, ta zemlja nije ispunila toliko puno kriterija da je Njemačkoj prijetilo da se nađe na crnoj list, kaže Ohme. On očekuje da će FATF Njemačkoj i na predstojećem ispitivanju dati lošu ocjenu, jer je ta zemlja „još uvek prijemčiva“ na pranje novca. Njemačka sada, dodaje on, mora iskoristiti tu provjeru „kako bi konačno ostvarila napredak“.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android