Njemačka: Nova vlada, novi vanjskopolitički kurs? | Politika | DW | 29.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

pred izbore

Njemačka: Nova vlada, novi vanjskopolitički kurs?

Kraj vladavine Angele Merkel vrlo vjerojatno će biti prekretnica i u vanjskoj politici. Ali, što dolazi nakon Merkel? Ovo je pogled na ciljeve u vanjskoj i sisurnosnoj politici njemačkih političkih stranaka.

Merkel i Putin

Merkel i Putin: pritisak + dijalog

Rusija

Vanjskopolitička tema broj 1, koja bi mogla zadati galvobolje novoj njemačkoj vladi je politika prema Rusiji. Angela Merkel se držala dvostruke strategije - pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio kandidat Kršćansko-demokratske unije (CDU) Armin Laschet. Jednako kao i Socijaldemokratskoj stranci SPD, teško da bi mu palo na pamet dovesti u pitanje izgradnju spornog plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti izjavila: „Na osnovu molekula plina ne možete da vidite je li transportiran kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi".

Zeleni pak smatraju da je gradnja plinovoda politička greška, koja će omogućiti jačanje Putina a oslabit će EU. Ovaj stav se nije promijenio ni nakon sporazuma savezne vlade sa SAD.

Liberalna stranka FDP zahtijeva da se napravi pauza u gradnji. Bit će zanimljivo promatrati kako će se ponašati skeptici, ako budu postali dio nove savezne vlade, a plinovod već bude završen. Najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica. Zeleni najžešći.

Polaganje cijevi za Sjeverni tok 2

Oko plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj ne postoji konsenzus

Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Laschetsa. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o „općem anti-Putin populizmu" u Njemačkoj. No, to nije bila jedina Laschetova izjava koja mu je donijela oznaku nekoga „tko razumije Putina".

Kina

Jednostavno rečeno, i u slučaju Kine se pokazuje isti obrazac kao i u slučaju Rusije. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog povreda ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu.

Međutim, u odnosu prema Kini, koja je istovremeno i konkurent i partner, će se nastaviti balansiranjem. SAD žele od Njemačke oštriji odnos prema Kini. Težnja da se ovoj zemlji popušta je najizraženija kod AfD-a i Ljevice. Iako nije ni kod jedne od ovih stranaka nije baš najjasniji unutarstranački stav.

EU

Šef AfD-a Jörg Meuten i počasni predsjednik stranke Alexander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa „Degzit", odnosno istupanje Njemačke iz Europske unije.

Sve druge stranke pak jaku Njemačku vide samo u okviru Europske unije. Unija CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP žele EU učiniti sposobnijom za djelovanje.

NATO

Raspustiti NATO, to već odavno zahtijeva Ljevica. Ova stranka želi da se NATO transformira u, kako stoji u izbornom manifestu, „kolektivni sigurnosni sustav uz sudjelovanje Rusije". Za tako nešto pronaći koalicione partnere će biti teško, s obzirom da nijedna druga stranka NATO ne dovodi u pitanje.

Njemački vojnici Bundeswehra

Njemačka vojska Bundeswehr će i dalje biti pouzdan partner unutar NATO-a

No, kada je riječ o novcu, tu se mišljenja razlikuju. Unija i FDP se izričito zalažu za cilj da se dva posto bruto društvenog proizvoda izdvajaju za obranu. Zeleni to odbijaju. Interesantno je da po tom pitanju podijeljeni SPD ne osuđuje izričito taj cilj kao u izbornom programu 2017.

Bundeswehr

Čak iako se nakon okončane intervencije u Afganistanu Bundeswehr vrati korijenima - obrani zemlje i NATO saveznika -, inozemne intervencije će ostati. Na žalost Ljevice, koja bi najradije okončala sve misije. AfD nije toliko fundamentalan po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju pogrešna.

Sve druge stranke smatraju da su intervencije u inozemstvu nužne. Upečatljivo je to da su Zeleni u izbornom programu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje zaštiti vojnike, navodi se u programu. Neki to vide kao signal u pravcu CDU, što će reći da koalicija ove dvije stranke ne bi trebala biti sporna kada je riječ o obrambenim pitanjima. Ali, na unutrašnjem nivou to bi još moglo izazvati burne rasprave.

ss (Tagesschau)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva