Njemačka nostalgija za kunom | Gospodarstvo | DW | 13.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Euro umjesto kune

Njemačka nostalgija za kunom

Njemački tiskani mediji različito su popratili odluku o primanju Hrvatske u zonu eura: dok jedni nostalgično žale za kunom, drugi donose mišljenja zabrinutih ekonomista koji smatraju kako je uvođenje eura loša ideja.

Christine Lagarde, Zdravko Marić, Zybnek Stanjura i Paolo Gentiloni drže hrvatske kovanice eura načinjene od papira

Christine Lagarde, Zdravko Marić, Zybnek Stanjura i Paolo Gentiloni

Većina medija, pa tako i nadregionalni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) su agencijskom viješću popratili svečanost potpisivanja ugovora u ulasku Hrvatske u zonu eura u utorak (12.7.) u Bruxellesu. FAZ tako citira hrvatskog ministra financija Zdravka Marića koji je u Bruxellesu govorio o "povijesnom danu" te predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde koja je primijetila kako euro-zona dobiva 20. članicu na 20. rođendan zajedničke valute.

FAZ isto tako citira češkog ministra financija Zbyneka Stanjuru koji je ustvrdio kako je ulazak hrvatske u zonu zajedničke valute "razumna politička odluka". No istodobno FAZ primjećuje kako Češka sama nije članica euro grupe.

U klub eura ulaze najslabiji

Drugi konzervativni nadregionalni dnevnik, Die Welt, donosi podulju analizu povodom ulaska Hrvatske u zonu eura i uglavnom citira ekonomiste koji ne pozdravljaju ovu odluku. Die Welt piše kako Hrvatska ulazi u zonu eura u trenutku krize kada je euro u usporedbi s dolarom najslabiji od svog uvođenja prije 20 godina i kada čitavu zonu potresa jaka inflacija.

U tekstu se suprotstavljaju mišljenja predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je ustvrdila kako će i Hrvatska i EU imati koristi od uvođenja eura, ali i ekonomista koji gledaju negativno na novog člana zone eura. Tako Stefan Kooths s Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kielu smatra kako Hrvatska prije svega može ulaskom u zonu eura profitirati od jeftinih kredita i logike po kojoj stabilne zemlje poput Njemačke plaćaju iste kamate kao i nestabilne zemlje europske juga. "Treba se zapitati zašto snažne članice poput Danske i Švedske ne žele euro... na kraju će se samo povećavati društvo slabih članica zone eura", zaključuje ekonomist Kooths koji kaže kako Hrvatsku nije trebalo primiti u zonu eura toliko dugo dok se valuta ne stabilizira.

Slabe institucije loše za euro

Symbolbild Geld - Money

I do sada se plaćalo eurima

U tekstu se navadi da nakon Hrvatske, koja je treća po redu najsiromašnija članica EU-a, i Bugarska kao najsiromašnija članica stremi uvođenju eura. I ekonomist Matthias Kullas s Centra za europsku politiku (CEP) ukazuje na visoku zaduženost Hrvatske od 80 posto iako stabilizacijski pakt dopušta najvišu stupu od 60 posto za članice. Kako se navodi, od EU-članica koje još nisu u zoni eura, Hrvatska se bori s najvišim dugom. "Švedska bi sa svojih 37 posto duga bila više nego dobrodošla, no oni ne žele euro", zaključuje Kullas. On također smatra da je i slabost institucija Hrvatske, ali i zemalja koje uskoro žele ući u zonu eura poput Rumunjske i Bugarska, slaba točke jer "niski stupanj institucijske snage znači rizik za gospodarsku i političku otpornost u razdobljima krize".

Sjećanje na jug

Uvođenje eura u Hrvatskoj: Je li strah od poskupljenja opravdan?

Treći nadregionalni dnevnik, Süddeutsche Zeitung, tematici Hrvatske i zone eura pristupa s jednog opuštenijeg gledišta. Autor teksta se prisjeća uzbuđenja koje je tijekom odmora na jugu Europe nekada bilo povezano ne samo s morem i plažama nego i drugačijim novčanicama koje su tamo bile u opticaju. "Roditelji su odmah na granici otišli u mjenjačnicu i vratili se sa snopom stranih novčanica. I da se onda za jednu marku još moglo dobiti 1.000 lira, osjećali smo se odmah nekako bogatiji", piše autor.

No zemlje poput Italije, Francuske ili Grčke su već odavno uvele euro, a sada je na redu i Hrvatska. "Kuni je uskoro 28 godina i ovo ljeto će biti posljednje ljeto tijekom kojeg ćemo espresso, paški sir ili mjesto u kampingu plaćati ovim šarenim novčanicama", nostalgičan je autor.

Dio te nostalgije, kako nastavlja, leži i u činjenici da kuna dizajnom podsjeća na njemačku marku. No euro je za mnoge već i u Hrvatskoj postao svakodnevica. "Nostalgija ili ne, mnogi koji su odmor proveli u Hrvatskoj će priznati da su i do sada mnogo toga plaćali eurima i to zato što je praktično, a i zato što se u Hrvatskoj euro široko prihvaćao. Teško da će nekom nedostajati pristojbe i loš tečajni kurs na mnogim bankomatima u zemlji", zaključuje se u tekstu SZ-a.

Priredio Nenad Kreizer

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu