Njemačka i obnova Sirije | Politika | DW | 03.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačka i obnova Sirije

Obnova Sirije koštat će stotine milijardi dolara. Asad i njegovi saveznici ne žele sami snositi te troškove, pa očekuju i sudjelovanje Njemačke. No Berlin to veže uz određene uvjete.

Rat u Siriji još nije završen, ali je za sada ipak jedno sigurno: diktator Bašar al-Asad će ostati na vlasti. Izgleda da je samo pitanje vremena kada će i Idlib, posljednje uporište svih pobunjenika i ekstremista, pasti u njegove ruke.

Mnogi gradovi u Siriji su razoreni. Obnova zemlje bit će skupa. Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da bi zapadne zemlje trebale financirati obnovu Sirije. Jer, ni sirijski režim, a ni Iran i Rusija ne žele sami snositi te troškove - rat ih je već dosta koštao. Jedini način da Njemačka postavi političke zahtjeve i uvjete Siriji bila bi pomoć u obnovi, kaže glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja Zelenih Omid Nouripour u intervjuu za DW.

Kruže različite brojke o troškovima obnove. Dok posebni izaslanik UN-a za Siriju Staffan de Mistura govori o 250 milijardi dolara, sirijski režim procjenjuje da je riječ o iznosu od 400 milijardi dolara. A u igri je i iznos od 1,2 trilijuna američkih dolara. Stručnjaci polaze od toga da će saniranje štete nastale tijekom rata potrajati najmanje deset godina.

Kancelarka Angela Merkel je već istaknula zajedničku odgovornost Njemačke i Rusije za rješenje sirijske krize. No Berlin izbjegava jasan odgovor na pitanje o svom mogućem sudjelovanju u obnovi Sirije i postavlja uvjete.

"Investiranje u Siriju će se dogoditi samo ako dođe do zadovoljavajućeg političkog procesa u koji su uključene sve strane", izjavila je ministrica obrane Ursula von der Leyen tijekom sigurnosne konferencije u Bahreinu. Nezamisliva je obnova zemlje od koje bi profitirala diktatura predsjednika Asada, rekla je ona.

Nitko ne zna kako bi trebao izgledati poslijeratni poredak. Njemačka i EU moraju sudjelovati u obnovi Sirije, izjavio je za Deutsche Welle stručnjak za vanjsku politiku CDU-a Roderich Kiesewetter. "Ali tek kada se stvore nužni uvjeti za mirovni proces, koji će podržavati sile Rusija, Iran i Turska", rekao je on.

Russland Sotchi Assad bei Putin (Reuters/Kremlin/M. Klimentyev)

Asad i Putin žele sudjelovanje međunarodne zajednice u obnovi Sirije

Osim toga, Damask nužno mora osigurati neograničeni pristup za humanitarnu pomoć, kao i zaštitu od progona i jamstva za privatno vlasništvo povratnika. Ako bi Sirija i ispunila uvjete Njemačke za pomoć u obnovi, tu ne može biti govora samo o uplaćivanju novca, kaže Omid Nouripour. Mora se surađivati na licu mjesta, provoditi projekte, ali bez pomoći sirijskom državnom proračunu, smatra on i dodaje: "Novac koji se daju Asadu završava pod sumnjivim okolnostima u represivnom aparatu. To nije smisao svega toga."

Asad želi "homogenu" Siriju

Vlastodržac Asad ne skriva svoje mišljenje o tome za koga bi Sirija u budućnosti trebala biti otvorena. Iako su mnogi muškarci i infrastruktura izgubljeni, Sirija je sada dobila zdravije i homogenije društvo, objasnio je na jednoj konferenciji u Damasku 2017. godine.

"Prema mom mišljenju, strategija režima je uvijek bila da kroz što brutalniju borbu protiv pobunjenika protjera i stanovništvo", kaže stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg iz Zaklade za nauku i politiku. Dekret broj 10 govori u prilog tome, a on sirijskoj vladi omogućava konfiskaciju imovine Sirijaca koji su pobjegli u inozemstvo ako u roku od jedne godine ne podnesu zahtjev za povrat imovine.

Iz toga bi moglo proizaći da će se određena područja ponovo izgraditi s nekom drugom skupinom stanovništva u interesu režima, a manje u interesu povratnika. Ali ako se vrate izbjeglice koje dolaze iz područja gdje je vladala oporba ili oni koji su poznati kao Asadovi protivnici, "oni moraju računati s tim da će biti uhićeni, mučeni i ubijeni", kaže Steinberg za DW.

Bundespressekonferenz Stichtag zum Iran-Abkommen Menschenrechte Omid Nouripour (Imago/Metodi Popow)

Omid Nouripour: "Sudjelovanje u obnovi ne smije biti bezuvjetno"

Povratak izbjeglica?

Pri tome Vladimir Putin povezuje svoju inicijativu za zajedničku obnovu Sirije s mogućnošću povratka izbjeglica iz Europe. On zna koliko ta tema dovodi do podjela u Njemačkoj i EU-u. "Nas nitko ne može ucjenjivati po pitanju izbjeglica", kaže Omid Nouripour. Njemačka mora postaviti uvjete za obnovu, kaže on. Asad i njegovi saveznici su vjerovali da će Njemačka učiniti sve kako bi se ti ljudi vratili u svoju domovinu. "To se jednostavno mora odbiti", zahtijeva ovaj političar iz stranke Zeleni.

Guido Steinberg smatra mogućim da će se Njemačka prije ili kasnije uključiti u obnovu Sirije, ali pretpostavlja da će Asadov režim pokušati doći do novca, bez da ponovo prihvati izbjeglice.

U ovom trenutku o tome još ne može biti govora. Povratak, posebno u područja iz kojih su ljudi protjerani, trenutno se ne razmatra. A i rat nije završen okončanjem vojne akcije u Idlibu: "Sasvim je moguće da će doći do daljnjih sukoba s Kurdima", kaže Steinberg, pogotovo sada kada saveznik Kurda SAD povuče svoje postrojbe iz Sirije.

Politika i moral

Ukoliko drugi njemački političari već razmišljaju o deportaciji u Siriju, upozorava glasnogovornik organizacije Pro Asyl Bernd Mesovic, to iz praktičnih razloga nije moguće. Kada su 2014. i 2015. izbjeglice počele dolaziti u sve većem broju, njihovi razlozi za bijeg nisu bili individualno zabilježeni jer se željela ubrzati procedura. Zato se u mnogim slučajevima ne zna pred kojom su zaraćenom stranom pojedinci uopće pobjegli, ističe Mesovic.

U proteklih sedam godina je oko pola milijuna Sirijaca ubijeno u ratu u napadima Asadovih snaga i njegovih pristaša. Neće li se kod financijske podrške obnove Sirije udružiti s jednim despotom?

Stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg smatra da je njemačko sudjelovanje u obnovi Sirije - bez obzira na okolnosti - pogrešno. Ali moral, kako ističe, do danas i tako nije etablirana kategorija međunarodnih odnosa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva