Njemačka i Izrael – jedna posebna veza | Politika | DW | 18.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bilateralni odnosi

Njemačka i Izrael – jedna posebna veza

I u kriznim vremenima njemačka politika ističe značenje višeslojnih odnosa Savezne Republike s Izraelom. Kako su se ti odnosi razvijali nakon kraja Drugog svjetskog rata?

"Ovo se nasilje ničim ne može opravdati. Izrael ima pravo braniti se od tih napada u okviru samoobrane.” Ovo su riječi glasnogovornika savezne vlade u Berlinu – Steffen Seibert kritizirao je radikalno-islamski Hamas zbog masovnog raketiranja ciljeva u Izraelu. Seibert govori u ime njemačke kancelarke Angele Merkel. Ono što kaže Seibert je zapravo ono što „kaže” kancelarka.

Njemačku i Izrael  dijeli više od 4000 kilometara. Ali ovih dana ta je distanca relativna. Eskalacija bliskoistočnog konflikta uznemirila je i mnoge ljude u Njemačkoj. Konflikt se “seli” i na njemačke ulice. Posljednjih dana opet gore izraelske zastave, a kod Izraelaca u Njemačkoj i njemačkih židova raste doza nesigurnost, pa i straha.

Vladin glasnogovornik Seibert o tome kaže: "Oni koji protestiraju ispred neke sinagoge, oni koji napadaju sinagoge, oni koji oštećuju židovske simbole, oni tim akcijama pokazuju da im cilj nije izražavanje kritike na račun jedne države i politike njezine vlade, već da im je cilj agresija i mržnja protiv jedne religije i protiv svih onih koji su njezini članovi. I mi se svim snagama naše demokratske pravne države tome suprotstavljamo.”

Osjetljiva tema

Tema je osjetljiva. Odnos između Njemačke i Izraela je posebne vrste. Zauvijek će biti obilježen Holokaustom, masovnim ubojstvom šest milijuna Židova od strane nacističke Njemačke. Impresivno je ipak vidjeti kako se taj odnos razvijao od 1965. – odnosno uspostave punih diplomatskih odnosa između dvije zemlje (Izrael i SR Njemačka).

Konrad Adenauer i David Ben-Gurion 1960. u New Yorku

Konrad Adenauer (d.) i David Ben-Gurion (1960. u New Yorku)

Simbol ranog pomirenja je prije svih David Ben-Gurion (1886.-1973.), već u ranoj fazi legendarni prvi premijer Izraela se počeo boriti za poboljšanje odnosa s "drugom Njemačkom". Ben-Gurion i prvi savezni kancelar Konrad Adenauer (1876.-1967.) sastali su se samo dva puta – 1960. i 1966. I svejedno su ta dva državnika odavala dojam kao da se radi o (udaljenim) prijateljima.

Prvi službeni razgovori između Savezne Republike i Izraela počeli su već 1952. Najprije se radilo o sporazumu o isplati reparacija, a onda su uspostavljeni i tajni kontakti s ciljem isporuke njemačkog naoružanja Izraelu.

Kada su 1964. te isporuke postale poznate i javnosti na području Bliskog istoka, regije koju su i tada obilježavale napetosti, vladalo je veliko uzbuđenje. I baš je to „zapečatilo” uspostavu punih diplomatskih odnosa 1965. Bio je to korak koji je teško pao mnogim ljudima u mladoj židovskoj državi. Dolazak njemačkog veleposlanika na novu dužnost pratili su veliki neredi.

Merkel: Čudo

Odnos dvije zemlje i solidarnost su ojačale zajedničke komemoracije i posjeti njemačkih vladinih dužnosnika Izraelu. Helmut Kohl je tijekom svojih 16 kancelarskih godina samo dva puta boravio u Izraelu. A Angela Merkel u svojih (skoro 16 godina) već – sedam puta. Tijekom njezinog posljednjeg posjeta u listopadu 2018. Merkel je, nakon političkih razgovora i obilaska Yad Vashema, u Jeruzalemu uručen i počasni doktorat Sveučilišta Haifa.

Kancelarka je tijekom posjeta Izraelu trebala „skoknuti“ i u taj lučki grad na sjeveru zemlje, ali zbog manjka vremena od toga se odustalo. Ali svejedno je tada održala jedan načelan, itekako osoban govor, koji i danas zvuči aktualno: „Povjerenje koje sam ovdje iskusila, to je poput čuda“, rekla je tada kancelarka. 

I dodala: "Činjenica da nas danas povezuje prijateljski savez, to je jedan neprocjenjiv poklon; to je nevjerojatan poklon obzirom na našu povijest“, rekla je Merkel. Između ostaloga tada se osvrnula i na antisemitizam u današnjoj Njemačkoj.

No posljednjih godina, i to ne samo zbog pandemije koronavirusa, kancelarka sve rjeđe putuje u inozemstvo, konkretno u Izrael. Razlog za to bi mogao biti Benjamin Netanjahu, odnosno njegov desničarsko-nacionalistički kurs. U 2017. su bilateralne konzultacije na razini dviju vlada otkazane. Trebale su se održati u Jeruzalemu. U listopadu 2018., u 70. godini od utemeljenja države Izrael, konzultacije su nadoknađene.

Sigmar Gabriel i Benjamin Netanjahu u Jeruzalemu

Sigmar Gabriel (l.) i Benjamin Netanjahu u Jeruzalemu (2018.)

Kancelarka i njezine vlade stalno su i posve jasno naglašavale pravo egzistencije Izraela. Paralelno s pitanjem izraelske politike naseljavanja na palestinskim područjima, savezna vlada se kontinuirano zalagala za rješenje kojim se predviđa egzistencija dviju država, jedne pored druge – židovske i palestinske. I na to stalno podsjećaju i palestinsku stranu. Njemačka i europska privrženost tom konceptu proteklih je godina bila pod pritiskom, pogotovo zbog činjenice što je bivši američki predsjednik Donald Trump globalno dominirao po pitanju odnosa prema Svetoj zemlji. Izgradnja svakog novog izraelskog naselja pratila su upozorenja iz Njemačke, upozorenja da se ne dozvoli dodatno zaoštravanje ionako napete situacije.

Njemačka obveza

Bez obzira na razlike u mišljenjima oko palestinskog pitanja, Angela Merkel u Izraelu uživa veliki ugled. Kao prva strana šefica vlade u povijesti, ona je 2008. govorila u izraelskom parlamentu Knessetu. I to na njemačkom, na jeziku počinitelja zločina.

Tijekom tog povijesnog govora u Knessetu, savezna kancelarka je bila vidno dirnuta dok je izgovarala ove riječi: „Upravo na ovom mjestu kažem izričito: svaka savezna vlada i svaki savezni kancelar prije mene bili su posvećeni posebnoj povijesnoj odgovornosti Njemačke za sigurnost Izraela. Ta povijesna odgovornost Njemačke je dio državne doktrine moje zemlje. A to znači za mene, kao njemačku kancelarku, da se nikada ne smije pregovarati o sigurnosti Izraela.“

Tiho posredovanje

Riječi Angele Merkel se redovito citira do danas, ali njezine riječi se u Njemačkoj i kritiziralo. Jer mnogi Nijemci jednostavno si ne mogu zamisliti njemačke vojnike na Bliskom istoku, pa makar se radilo i o “plavim kacigama” koje djeluju u sklopu misije UN-a na Golanskoj visoravni. A politički gledano nitko vjerojatno ne želi ni zamisliti što bi to u krajnjem slučaju moglo značiti za Njemačku, odnosno što ta "posebna odgovornost” prema Izraelu doista sve sadržava.

Njemačka je rijetko među onim zemljama koje se otvoreno angažiraju na Bliskom istoku u smislu posredovanja među sukobljenim stranama. Razloge zato treba tražiti u globalnom značenju tog konflikta, ali i u njemačkoj povijesti. Ali njemački diplomati i predstavnici tajnih službi su se u više navrata založili za “izraelsku stvar” u zemljama koje okružuju Izrael, između ostaloga su pregovarali o razjašnjavanju sudbina nestalih izraelskih vojnika. Generalno govoreći, Nijemci su rado viđeni kad se traži nekoga tko bi mogao posredovati.

Odnosi prema Izraelu su iznimno osjetljiv teren za njemačke političare. Posebno su, kako se smatra, bili dobri tijekom mandata “zelenog” ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. On je 2001. obavljao političke razgovore u Tel Avivu upravo u vrijeme kada je u palestinskom napadu ispred jedne diskoteke na plaži poginula 21 osoba, radilo se uglavnom o mladim ljudima. Samo nekoliko sati kasnije Fischer je pokušao posredovati između izraelske strane i šefa PLO-a Jasera Arafata. Diplomatske trzavice je 2016. iskusio tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Premijer Netanjahu je tada kratkoročno otkazao sastanak s njemačkim gostom, i to tek nakon što je Gabriel sletio u Izraelu, i to zato što se njemački šef diplomacije htio sastati s predstavnicima organizacija koje su kritizirale vladu – Netanjahu je tvrdio da se radi o antisemitskim organizacijama.

Najvažniji trgovinski partner

Bez obzira na sve političke napetosti, Njemačka je danas najvažniji trgovinski partner Izraela u Europi. Produbljuje se i vojna suradnja, 2020. su po prvi put izraelski i njemački borbeni piloti zajedno vježbali – u Njemačkoj. A prije izbijanja pandemije koronavirusa Izrael je zabilježio rekordan broj turista iz Njemačke. Uspješno se razvija i priča vezana uz međusobne posjete školskih razreda.

I što sad, u novoj krizi? Sve više političara naglašava, baš kao i aktualni šef diplomacije u Berlinu Heiko Maas, pravo Izraela na samoobranu.

Gotovo svi politički tabori se zgražaju nad uništavanjem (i paljenjem) izraelskih zastava u Njemačkoj, izražavaju odlučno solidarnost. Ali jedna stvar ipak upada u oko. Otvorenu solidarnost s Izraelom u kriznim vremenima ne pokazuje baš puno ljudi u Njemačkoj. Kada su početkom 1991., u jednom od najtežih trenutaka u povijesti te zemlje, iračke rakete pogodile ciljeve u Jeruzalemu i Izraelu, te prouzročile smrt i stradanja, te hladne siječanjske večeri prije 30 godina jedva 20-tak ljudi se okupilo ispred izraelskog veleposlanstva u Bonnu kako bi izrazilo solidarnost s Izraelom.

Merkel prima počasni doktorat Sveučilišta Haifa

Merkel prima počasni doktorat Sveučilišta Haifa

Merkel i veleposlanik

Posljednji govor Angele Merkel u Izraelu (4.10.2018.), tijekom ceremonije na kojoj joj je uručen počasni doktorat Sveučilišta iz Haife, njemačka je kancelarka okončala jednim obećanjem i jednim jamstvom. Ona je obećala „da će jednoga dana doći i u Haifu”, rekla je Merkel. I dodala da će „i u Njemačkoj“ proširiti poruku koja je povezana s jednim takvim odlikovanje.

„A veleposlanik države Izraela će pozorno pratiti kako se mi ponašamo” – to je bila zadnja rečenica njezinog govora. Rečenica koja je i danas aktualna.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva