Njemačka 2022. - nova vlada i nastavak pandemije | Politika | DW | 30.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Što nas čeka u novoj godini?

Njemačka 2022. - nova vlada i nastavak pandemije

Nova njemačka vlada želi širiti politički optimizam. Ali, raspoloženje na izmaku ove godine kvare sumorni globalni politički oblaci i korona.

Pandemija koronavirusa je za Nijemce prije godinu dana bila daleko najvažnija tema - baš kao i sada na pragu 2022. Međutim, postoji i jedna ključna razlika: prije godinu dana predstojeća kampanja cijepljenja ulijevala je nadu da uskoro slijedi kraj pandemije.

Međutim, i poslije daleko više od sto milijuna upotrijebljenih doza cjepiva, broj zaraza u zemlji je znatno veći nego tada.

„Cijela Njemačka je jedno veliko žarište", rekao je sredinom studenog o situaciji u vezi s pandemijom Lothar Wieler, šef državnog epidemiološkog Instituta Robert Koch.

Kako bi se što više ljudi cijepilo, uskoro bi moglo doći i do opće obveze cijepljenja. To bi bilo očito kršenje obećanja: jer, do prije samo nekoliko tjedna obvezu cijepljenja su isključivali sada bivša kancelarka Angela Merkel, novi kancelar Olaf Scholz, kao i čelnik liberala, koji su u međuvremenu dio nove koalicijske vlade, Christian Lindner.

Društvo je već podijeljeno - jaz pogotovu postoji između većine koja podržava cijepljenje i manjine koja joj se protivi.

Ambiciozni klimatski planovi

Nakon 16 godina pod Angelom Merkel (CDU), nova vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala želi širiti duh optimizma i napretka. Što koalicija pod tim podrazumijeva? Prije svega, više zaštite klime putem obnovljivih izvora energije i odustajanje od ugljena kao izvora energije već 2030.

Politolog Florian Hartleb posebno ističe „brzi dogovor” koalicije. „Pokazali su se kao timski igrači, za razliku od onoga što se tijekom predizborne kampanje moglo vidjeti kod CDU-a i CSU-a."

Što ljudi misle o politici nove Vlade vjerojatno će pokazati na izborima u četiri pokrajine: na proljeće u Sarskoj, Schleswig-Holsteinu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i na jesen u Donjoj Saskoj. Prema dosadašnjim ispitivanjima - uspon socijaldemokrata bi se mogao nastaviti.

Skreće li CDU udesno?

Deutschland Kandidaten CDU-Vorsitz | Friedrich Merz

Friedrich Merz - novi čovjek za CDU

Teško uzdrmana Kršćansko-demokratska unija (CDU)CDU nada se da će živnuti početkom nove godine, kada bude i službeno izabran novi predsjednik stranke. To će također odrediti budući kurs ove stranke kojoj je gotovo dva desetljeća na čelu bila Angela Merkel.

Nakon izbora baze, čiju odluku u pravilu slijedi stranačka konvencija,  Friedrich Merz je uvjerljivo pobijedio. On će, kako procjenjuju analitičari, CDU odvesti udesno.  Druga dva kandidata, Norbert Röttgen i Helge Braun, koji su osvojili mnogo manje glasova od Merza, bi radije zadržali srednji kurs koji je slijedila Angela Merkel.

Hartleb smatra da će Merz . Merz je, kako kaže ovaj politolog, „više solist” u stranci i „neće mu poći za rukom organizirati novi početak".

Novi - stari predsjednik?

U svakom slučaju, kontinuitet se može očekivati u veljači prilikom imenovanja osobe na najvišu funkciju u državi.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier (SPD) ima dobre izglede da na toj, službeno najvišoj funkciji u zemlji, i ostane. Za sada nema drugih kandidata, a stranke semaforske koalicije (nazvana tako po bojama stranaka) imaju većinu u Saveznoj skupštini, tijelu koje bira Saveznog predsjednika.

Izazovi: Kina i Rusija

Pogledajte video 15:16

Njemačka dobila novu vladu

U vanjskopolitičkom smislu, Njemačka će 2022. moći zablistati prije svega predsjedavanjem G7, mada je „zablistati" vjerojatno neprikladna riječ u vrijeme rastućih kriza: ruska agresija protiv Ukrajine i Kina koja sve više trijumfira u globalnoj politici samo su dva od velikih vanjskopolitičkih izazova.

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u intervjuu za berlinski dnevnik „Tageszeitung” nagovijestila preokret, aludirajući na politiku Angele Merkel prema Kini: „Rječita šutnja nije oblik diplomacije na duže staze". Ona želi voditi vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima i pojačano želi tematizirati pitanja ljudskih prava u totalitarnim državama.

No, kancelar Olaf Scholz izgleda želi nastavi opreznu vanjsku politiku svoje prethodnice Angele Merkel i jasno je dao do znanja da svojoj ministrici vanjskih poslova neće u potpunosti prepustiti teren. Ubrzo nakon što je položio zakletvu rekao je na ZDF-u: „U svijetu mora biti uzajamnih odnosa, čak i s vladama koje su vrlo različite od naše."

U tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti hoće li nova savezna vlada stati uz američkog predsjednika Josefa Bidena i dozvoliti da bude uvučena u jaču konfrontaciju s Kinom.

Kada je riječ o Rusiji, Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku savjetuje da se „plinovod Sjeverni tok 2 koristi kao sredstvo pritiska na Moskvu: u slučaju agresije na Ukrajinu, ne treba ga puštati u rad".

Što se tiče kineske politike, on smatra da se Njemačka mora „odmaknuti od nepotrebne zastrašujuće tvrdnje da bez kineskog tržišta njemačka industrija nema budućnost, ka mnogo jačoj strateškoj politici koja će se suočiti s kineskim politikom rivaliteta različitih društvenih uređenja".

S druge strane, Johannes Varwick sa Sveučilišta u Halleu, predviđa da će Baerbock uskoro osjetiti pritisak „realne politike i funkcije koju obavlja". „To posebno vidim kada je riječ o pitanju mogu li se ljudska prava zaista uzimati kao glavno mjerilo za vanjskopolitičko djelovanje", kaže ovaj analitičar.

Cilj: Europska savezna država

Deutschland neue Bundesregierung

Mnogo posla pred novim kabinetom

Koalicijski sporazum govori o dugoročnom cilju u okviru europske politike - o Europskoj uniji kao „europskoj federalnoj državi”. Tako uzvišene ideje odavno se nisu čule u EU-u. Istodobno, Vlada se zalaže za relativno liberalnu politiku azila i izbjeglica, također na europskoj razini.

Koliko su o osjetljive teme postalo je jasno u dvije zemlje EU-a koje su posebno važne za njemačku Vladu - u Francuskoj i Poljskoj. Jaroslaw Kaczynski, šef poljske vladajuće stranke PiS, rekao je da politika nove njemačke vlade ugrožava suverenitet europskih zemalja. U tom smislu spominjao je i povratak „hegemonističkoj politici".

U Francuskoj je reakcija važna ne samo zbog bliskog partnerstva s Njemačkom, nego i zbog toga što se u toj zemlji na proljeće održavaju predsjednički izbori - najvažnija tema je borba protiv neželjene imigracije.

Predsjednik Emmanuel Macron želi iskoristiti francusko predsjedavanje Vijećem EU-a u sljedećih šest mjeseci kako bi osigurao vanjske granice EU-a, što pak nije prioritet za Berlin. A konzervativac i bivši europski povjerenik Michel Barnier je u francuskoj predizbornoj kampanji zahtijevao da Francuska treba povratiti „suverenitet u svim pitanjima migracija" i da relevantne zakone više ne diktiraju Sud EU-a i Europska konvencija o ljudskim pravima.

I ovdje se mišljenja dvojice vanjskopolitičkih stručnjaka razilaze. Hoff smatra da su „ambicije njemačke vlade u oblasti europske politike ne samo ispravne nego i neophodne. Ako EU želi postati suverenija i ako želi opstati, neće moći izbjeći strukturalni razvoj."

S druge strane, glede cilja europske savezne države u koalicijskom sporazumu Varwick kaže: „To će brzo propasti zbog realnosti europske politike. U Europi to zapravo nitko ne želi". On je pohvalio to što se u koalicijskom sporazumu u vezi s europskom politikom spominje izraz Servant Leadership (biti vođa jer najbolje služiš svima a ne zato što naređuješ, op.ur.) „Radi se o tome da se Njemačka angažira tako da njena težina ne pokreće mehanizme obrane, nego otvara prostor za kreativnost."

„Rođeni nasljednik Angele Merkel"

Na globalnoj diplomatskoj sceni, kancelarka Angela Merkel je imala vrlo važnu, a u europskoj politici čak i apsolutno vodeću ulogu. Hoće Olaf Scholz htjeti i moći krenuti njezinim stopama?

Henning Hoff smatra da Scholz posjeduje važne liderske kvalitete „razboritost i pragmatizam orijentiran ka rješenju".

A Johannes Varwick čak kaže: „Naravno da se nitko ne može takmičiti s iskustvom Angele Merkel. Ali, njemačka politička težina je velika, bez obzira na to tko je kancelar. A sa svojim nepretencioznim, uravnoteženim stilom, Olaf Scholz je nešto kao rođeni nasljednik vječne kancelarke".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu