250809 Lissabon-Begleitgesetz
28. kolovoza 2009
Stručnjaci njemačkih stranaka zaduženi za europsku politiku ovoga se ljeta nisu mogli previše odmarati. Oni su po hitnom postupku preradili nacrt tzv. pratećeg zakona za Lisabonski sporazum. U njega su sada ugrađeni mehanizmi koji omogućuju intenzivnije sudjelovanje njemačkog parlamenta u europskom zakonodavnom procesu.
To je u skladu s odlukom saveznog Ustavnog suda od 30. lipnja, koji je, doduše, Lisabonski sporazum proglasio kompatibilnim s njemačkim Ustavom, ali je imao primjedbe na račun domaćeg zakona. Tako će ubuduće vlada morati pravovremeno i opsežno informirati parlament ako neko pravo odlučivanja želi odstupiti Europskoj uniji. Nakon provedenih pregovora o novom nacrtu zakona, Wolfgang Reinhart iz Kršćansko-demokratske unije, je ocijenio: "Neće više biti jednostavno tako da se vijeća iza zatvorenih vrata i onda postignute rezultate samo prenese Njemačkoj, nego će ubuduće oba doma parlamenta u skladu s odlukom Ustavnog suda imati veća prava."
"To tako ne ide!"
Ako će Bruxelles posegnuti za dijelom nacionalnog suvereniteta ili zatražiti nove nadležnosti, onda će njemački narod posredstvom svog parlamenta imati pravo suodlučivanja. Oba doma parlamenta, i Bundestag i Bundesrat, kontrolirat će svaku odluku savezne vlade kojom se prava građana odstupaju Europskoj uniji. Bavarski premijer Horst Seehofer smatra da dosadašnja praksa nije bila baš demokratska: "Znate li kako je to do sada bilo? Na primjer, Europska komisija je pregovarala s Amerikancima, da imaju pravo pristupa našim računima. I to bez sudjelovanja parlamenta, bez parlamentarne kontrole. To tako ne ide!"
Prije svega bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) i Lijeva stranka slave presudu Ustavnog suda kao veliki uspjeh, jer upravo iz njihovih redova potječu ustavne tužbe: podignuli su ih CSU-ov zastupnik u saveznom parlamentu Peter Gauweiler i parlamentarni Klub zastupnika ljevice. Oni su zatražili ispitivanje kompatibilnosti Lisabonskog sporazuma i njemačkog Ustava. Sud je po tom pitanju dao zeleno svjetlo za ratifikaciju Sporazuma, ali je zatražio promjene u nacrtu pratećeg zakona, i to što se tiče prava parlamenta na suodlučivanje.
Ljevica i dalje nezadovoljna
Novim nacrtom zakona Bundestag, donji dom parlamenta, dobiva pravo na izricanje mišljenja o planiranim europskim zakonima koje mu vlada pak mora staviti na uvid. Kako će to funkcionirati u praksi, morat će se tek pokazati. Jer, to znači da će se i parlamentarci sa svoje strane morati puno intenzivnije pozabaviti složenim pitanjima europske politike. No, ljevica nije zadovoljna ni s tim novim nacrtom. Ona traži omogućavanje raspisivanja referenduma o europskim zakonima, a nije zadovoljna ni širinom prava suodlučivanja o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Ljevica će zato na parlamentarnoj sjednici u rujnu predložiti vlastiti nacrt zakona, a ne isključuje ni mogućnost podizanja nove ustavne tužbe.
Na izvanrednoj sjednici Bundestaga održanoj ovoga tjedna svi su klubovi zastupnika, osim ljevice, podržali novi zakon. Kada zakon prođe oba doma parlamenta, Njemačka će konačno moći ratificirati Lisabonski sporazum. To bi se trebalo dogoditi prije novog referenduma u Irskoj 02. listopada.
Autorica: Nina Werkhäuser/Andrea Jung-Grimm
Odg.ured: Željka Telišman