Nisu svi za disciplinu proračuna i strože kazne

Premda u paktu stabilnosti već postoje strože kazne, one u praksi nikada nisu primijenjene. U novom paktu ostaje i dalje na snazi stara granica od tri posto dopuštenog proračunskog deficita. Ubuduće veći naglasak stavljat će se na ukupni državni dug koji prema europskim pravilima ne smije prelaziti granicu od 60 posto ukupnog društvenog proizvoda. Članicama sada prijete kazne ne samo kod kršenja granice proračunskog manjka već i u slučaju kršenja granice državnog duga. Novčane kazne uplaćivale bi se u Fond za spašavanje eura, odnosno nakon 2013. godine u Fond trajnog kriznog mehanizma. Nove mjere predviđaju strožu kontrolu nacionalnih proračuna.

U slučaju pokretanja kaznenog postupka, pogođena članica mora platiti kauciju u visini od 0,2 posto svoga BDP-a, a to bi za Njemačku bilo pet milijarda eura. Ukoliko ne uspije sanacija proračuna, kaucija se može pretvoriti u novčanu kaznu.

Protivljenje nekih članica Unije?

Prema medijskim informacijama šest istočnoeuropskih članica Unije najavile su blokadu reforme pakta stabilnosti, ukoliko se ključ raspodijele budućeg kriznog mehanizma ne promijeni u njihovu korist. Trenutna raspodjela tereta i udjela članica u Europskoj središnjoj banci ide na šetetu siromašnijih članica, argumentiraju baltičke zemlje te Češka, Slovačka i Bugarska. Prilikom raspodjele ključa za sudjelovanje, potrebno je uzeti u obzir gospodarsku snagu određene zemlje. „Članica s visokim dohotkom po glavi stanovnika, kao na primjer Luksemburg, platila bi manje u odnosu na svoju ekonomsku snagu“, citiraju agencije osobu koja je „upoznata s inicijativom šest novih zemalja članica“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković