„Nismo ušli u Vladu da bismo blokirali“ | Politika | DW | 18.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Nismo ušli u Vladu da bismo blokirali“

Potpredsjednik kosovske Vlade, pripadnik tamošnje srpske manjine, Dalibor Jevtić kaže da dobro surađuje s predsjednikom Vlade Ramushom Haradinajem. Uz to u ekskluzivnom intervjuu za DW dodaje da su svakodnevna životna pitanja važnija od pitanja statusa Kosova.

Pogledajte video 34:31

„Aktualna kosovska Vlada je u svoj program uvrstila pitanje Zajednice srpskih općina (ZSO) te očekujem da će sljedeće godine biti konkretnih koraka", kaže za DW potpredsjednik Vlade Dalibor Jevtić, koji ispred Srpske liste sudjeluje u vlasti Kosova. „ZSO nije dio našeg koalicijskog sporazuma i ne smije da biti. ZSO je dio međunarodnih obaveza Prištine. Inzistiramo na tome da ono što je potpisano bude provedeno."


Na kritike dijela kosovske opozicije da predstavnici Srba u svakom trenutku mogu blokirati odluke vladajuće većine Jevtić odgovara: „Mi se ne ponašamo na taj način i nismo ušli u ovu Vladu da bismo blokirali nešto nego da bismo stvari pokrenuli s mrtve točke."

Tvrdi da suradnja s Beogradom postoji, ali da predstavnici Srpske liste samostalno donose odluke: „Kada smo donijeli odluku da sudjelujemo u ovoj novoj Vladi, u Beogradu su imali drugačije mišljenje. Ali su prihvatili ono što smo mi rekli."

„Od prvog dana s predsjednikom Vlade, gospodinom Haradinajem, imamo izuzetnu suradnju i vrlo konkretno smo počeli rješavati mnoga pitanja", rekao je Jevtić na pitanje da prokomentira to što je Haradinaj nedavno bio priveden u Francuskoj uz optužbe Beograda da je težak ratni zločinac, a da sada Srbi sudjeluju u njegovoj vladi. Problemi se neće riješiti „ako mi odbijamo suradnju i dijalog", dodao je Jevtić.

„Suština umjesto formalnosti"

Na pitanje hoće li Srbija ikada priznati kosovsku neovisnost, on je odgovorio da odgovor treba tražiti u Beogradu. „Što će biti u budućnosti ja niti bilo tko u ovom trenutku ne može reći. Mislim da postoje mnogo važnija pitanja koja treba rješavati. Ne trebaju nam formalnosti nego suština. Suština je suživot, bolji odnosi Srba i Albanaca i mislim da to treba biti glavni cilj svakog razgovora bilo kog dužnosnika Beograda i Prištine."
Sugovornik DW nije konkretno odgovorio na pitanje priznaje li Republiku Kosovo čije Vladi je član. „Moj posao i posao mojih kolega ispred Srpske liste se odnosi na svakodnevni život građana. Što god Vam sada odgovorio to neće promijeniti život na terenu."

Jevtić, koji je i ministar za povratak i zajednice, je još jednom ponovio da Srpska lista neće podržati formiranje Vojske Kosova. S druge strane, Srpska lista podržava Specijalni sud za zločine OVK koji počinje s radom u Den Haagu. „U jednom ratu je nemoguće da samo jedna strana bude kriva i optužena za sve, a druga za gotovo ništa. Vrlo je važno da zbog odnosa i budućnosti i suživota oni koji su činili zločine odgovaraju imenom i prezimenom, da se stvari ne bi generalizirale."

Poražavajuće statistike o povratku Srba

Na pitanje kako stvari stoje u njegovom resoru (Jevtić je već treći put ministar za povratak) odgovorio je da su rezultati povratka „gotovo poražavajući". U Srbiji i Crnoj gori je službeno preko 200.000 protjeranih žitelja Kosova, a vratilo se tek 20.000. „Poražavajuće je da nakon dva desetljeća još uvijek govorimo o pitanju povratka", rekao je Jevtić.

„Nije se stvorila dovoljno dobra atmosfera da se raseljeni, ne samo vrate, nego da borave u svom rodnom mjestu ni kraće razdoblje. Za to je potreban prije svega drugačiji odnos većinske zajednice u tim mjestima. S druge strane imamo pozitivne primjere, recimo Prizrena, gdje nemamo problema odnosa ljudi prema pitanju povratka u smislu međuetničkih sukoba", dodao je Jevtić u intervjuu za DW.

Kao uspeh njegovog djelovanja na ministarskoj poziciji naveo je da je makar zaustavljen trend odlaska sa Kosova. „Bez opstanka Srba neće biti ni povratka", zaključio je Jevtić.

Intervju je dio serije razgovora s vodećim političarima na Balkanu među kojima su posebnu pozornost u regiji izazvali intervjui s Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom.