Nikaragva: Crkva aktivna protiv nasilja

U Nikaragvi se katolička Biskupska konferencija trudi da posreduje u nasilnom konfliktu koji potresa tu zemlju. Biskupi i svećenici su izašli na ulice kako bi skupa sa žrtvama nasilja okončali "masakr", kako to sami nazivaju. Već tjednima se u Nikaragvi održavaju masovni prosvjedi protiv sandinističke vlade Daniela Ortege. Protivnici vlade zahtijevaju da se vlada povuče i predbacuju joj sustavnu primjenu sile protiv demonstranata. Nemiri u Nikaragvi su započeli krajem travnja kad su sigurnosne snage nasilno ugušile demonstracije koje su bile usmjerene protiv smanjenja mirovina. Od tada su se prosvjedi proširili čitavom zemljom. 

Katolička crkva ne šuti glede uporabe nasilja tijekom prosvjeda i uključuje se u čitavu stvar kao posrednik i kao dio oporbe. Stoga se postavlja pitanje, što je ostalo od njezine tradicionalne povezanosti s ljevicom, sandinističkom revolucijom i teologijom oslobođenja, karakterističnom za neke zemlje Srednje i Južne Amerike od 1960-ih godina prošlog stoljeća?

U razgovoru za Deutsche Welle stručnjaci objašnjavaju da je Crkva u Nikaragvi uvijek ujedinjavala heterogene pozicije i različite struje. "Šezdesetih godina prošlog stoljeća su se mnogi svećenici s jednom interpretacijom Evanđelja koja je isticala socijalne aspekte okretali ljevici i teologiji oslobođenja. Vrhunac je ta struja dostigla osamdesetih godina pobjedom sandinističke revolucije i s nekolicinom poznatih predstavnika, prije svega Ernestom Cardenalom", kaže nikaragvanski povjesničar Antonio Monte, aktualno doktorand na Slobodnom sveučilištu u Berlinu.

Aktivnija uloga u unutarnjoj politici

Međutim, nisu se svi unutar Crkve priključili toj struji. "Postoje konzervativne snage unutar Crkve koje kritiziraju sandinističku vladu", kaže prof. dr. Volker Wünderlich s Leibnizovog sveučilišta iz Hannovera. Dr. José Luis Rocha, sociolog na Srednjoameričkom sveučilištu u Nikaragvi, objašnjava: "Dok su jedna skupina svećenika i mnogi laici pozdravili teologiju oslobođenja i podržali revolucionarni proces u zemlji, crkvena hijerarhija, dakle skoro svi biskupi, bila je 1980-ih nastrojena neprijateljski prema Sandinističkoj nacionalnoj oslobodilačkoj fronti (FSLN)."

Nisu svi svećenici pristupili FSLN-u, a mnogi su taj pokret ponovno i napustili. 2007. godine je čak došlo do približavanja između šefa države Daniela Ortege i konzervativnog krila Crkve. "Iako su ustvari bili neprijatelji, sklopili su pakt", kaže povjesničar Monte. Tako su neki zakoni, koji su Crkvi bili važni, ostali netaknuti, kao na primjer apsolutna i beziznimna zabrana pobačaja. Nova prema vladi kritična struja unutar Crkve, međutim, "ni službeno, a ni tajno nema nikakve veze sa sandinizmom", istaknuo je Monte. "Crkva zauzima ponovno aktivnu ulogu u nacionalnoj politici, ali ne u obliku teologije oslobođenja", potvrđuje Volker Wünderlich. 

Socijalna odgovornost i odbacivanje nasilja

U tome se slaže i Luis Rocha: "Ono što se aktualno događa nema nikakve veze s teologijom oslobođenja. Ona je u Nikaragvi velikim dijelom pala u zaborav. Kako progresivni, tako su i konzervativni svećenici protiv vladajuće stranke FSLN koja, po njihovim gledištima, nije više stranka, već više jedno udruženje koje je prijateljski usmjereno prema poduzećima. Oporba Crkve se ne temelji na ideološkim kriterijima, već kritizira represiju koju provodi Ortega od stupanja na vlast 2006. godine."

Antonio Monte upućuje na to da je Katolička crkva bila jedna od prvih institucija koje su se založile za okončanje nasilja i za studente koji prosvjeduju. "Crkva danas vlada više u sklopu diskursa o ljudskim pravima. S obzirom na aktualne događaje u sklopu kojih vladine snage ne samo tlače dijelove stanovništva, već provode i ubojstva, Crkva brani pravo na život, slobodu kretanja, slobodu govora i dostojanstvo čovjeka. Od početka prosvjeda u travnju je konflikt u Nikaragvi odnio više od 280 ljudskih života. Biskupska konferencija čeka na odgovor vlade u svezi s prijedlozima za pomirenje zemlje koji su joj upućeni 7. lipnja. U okviru tih prijedloga je i onaj o održavanju prijevremenih izbora u ožujku 2019. Ponovni izbor Daniela Ortege bi pritom trebao biti isključen. Silvio José Báez, pomoćni biskup glavnog grada Manague, na to kaže: "Da više ne bude ubijenih ljudi od strane paravojnih jedinica, nijedan građanin Nikaragve više ne smije postati žrtva krvoprolića u zemlji."

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.