Nijemce više plaši rat i inflacija nego klimatske promjene

Ukrajina će dobiti najmoderniji sustav protuzračne obrane koji ima Njemačka. Osim toga dobit će višecijevne bacače raketa i jak izviđački radar, kako bi mogla otkriti ruske rakete i dronove. Tom najavom je savezni kancelar Olaf Scholz iznenadio svoje kritičare. Već tjednima se kancelaru predbacivalo da koči isporuke oružja Ukrajini.

Tko traži razloge dosadašnjeg Scholzovog suzdržanog stajališta, pronaći će ih u njegovoj stranci. U SPD-u je pacifizam jako ukorijenjen. To vrijedi i za većinu socijaldemokratskih birača. Na pitanje, treba li Savezna vlada kod vojne pomoći Ukrajini djelovati suzdržano ili odlučno, gotovo svaki drugi birač SPD-a izjasnio se za suzdržano djelovanje, kako se ne bi provociralo Rusiju. To pokazuje novo ARD-ovo reprezentativno istraživanje Deutschlandtrend, koje redovito provodi institut Infratest-dimap.

Potpuno drukčije stanje je kod Zelenih. 74 posto njihovih pristaša smatra da bi Savezna vlada kod vojne potpore Ukrajini trebala djelovati što je moguće odlučnije i pokazati zube Rusiji. To iznenađuje jer su Zeleni nastali ne samo iz pokreta za zaštitu okoliša nego i iz mirovnog pokreta.

Velike razlike postoje između njemačkog istoka i zapada. Kod vojne pomoći Ukrajini 53 posto Nijemaca na zapadu zagovara odlučnost prema Rusiji, na istoku zemlje to zagovara samo 35 posto ispitanika.

Isporuke oružja, sankcije, diplomacija

Ukupno 42 posto ispitanika u cijeloj Njemačkoj smatra da savezna vlada prikladno podupire Ukrajinu oružjem. 29 posto smatra da ta potpora nije dovoljna.

Diplomatske mogućnosti rješavanja sukoba su trenutno slabe. Nedavno je savezni kancelar Olaf Scholz kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron telefonirao s Putinom, bez ikakvog rezultata. 41 posto ispitanika unatoč tomu smatra da bi Njemačka više energije trebala uložiti u diplomatska nastojanja. Jednak postotak ispitanika smatra da sankcije nisu dovoljno oštre.

Klimatske promjene na trećem mjestu

Ali, rat u Ukrajini nije jedini problem s kojim se Njemačka trenutno suočava. Ima čitav niz kriza. To se odražava i na opažanje građana i dovelo je do promjene prioriteta proteklih tjedana. Dok su u rujnu klimatske promjene navođene kao glavni problem kojim bi se trebala baviti njemačka politika, sad se najčešće spominju rat u Ukrajini i inflacija. Klimatske promjene su na trećem mjestu.

Rast inflacije

Rat je doveo do naglog rasta cijena energenata, ali porasle su i cijene hrane. Gotovo polovica Nijemaca (47 posto) navela je da zbog rasta cijena ima velika ograničenja u svakodnevici, a među njima je osobito puno onih s nižim primanjima (77 posto) te građana na istoku Njemačke (59 posto).

Savezna vlada je pokrenula razne mjere kako bi građane financijski rasteretila. Uvedena je jedinstvena mjesečna karta za gradski i prigradski promet koja će u lipnju, srpnju i kolovozu stajati samo po devet eura. Porez na gorivo smanjen je za 30 centi po litri. Svaki zaposlenik će dobiti paušalno 300 eura za troškove grijanja. Iako su te mjere vremenski ograničene, većina ispitanika ih pozitivno ocjenjuje.

Lošije ocjene Saveznoj vladi

Rad savezne vlade sastavljene iz triju stranaka (SPD, Zeleni i FDP) ispitanici ocjenjuju najlošije otkako je ta koalicija preuzela vlast. 59 posto ispitanika je nezadovoljno (dva posto više nego mjesec dana ranije), dok je zadovoljno 39 posto (-2). Pristaše SPD-a (72 posto) i Zelenih (62 posto) još uvijek dobro ocjenjuju rad Savezne vlade, dok je većina pristaša FDP-a (55 posto) nezadovoljna.

Kurs Savezne vlade

Jasnu kritiku kursa Savezne vlade izražavaju birači Unije (CDU/CSU), njih 62 posto, kao i desničarskog AfD-a (95 posto) te birači koji ne preferiraju ni jednu stranku (77 posto). Natprosječno veliko je nezadovoljstvo Saveznom vladom pod vodstvom SPD-a među onima s manjim primanjima (70 posto), kao i načelno na istoku Njemačke (69 posto).

Odgovori pristaša Ljevice nisu obuhvaćeni jer su uzete u obzir samo stranke koje bi na saveznim izborima osvojile najmanje pet posto glasova. A to Ljevica, prema ispitivanjima javnog mnijenja Deutschlandtrend, već odavno ne uspijeva.

Kad bi se iduće nedjelje održavali savezni izbori najviše glasova bi dobila Unija CDU/CSU, 27 posto (+1). SPD je izgubio tri posto i pao je na 21 posto. Zeleni su se poboljšali za tri posto na 21 posto. Za FDP bi glasovalo osam posto (-1), dok je AfD nepromijenjeno na 11 posto. Ljevica bi s četiri posto ostala ispod izbornog praga koji iznosi pet posto.

Baerbock i Habeck omiljeniji nego ikad

Kod pitanja o najomiljenijim političarima u Njemačkoj i dalje su na vrhu savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i savezni ministar gospodarstva Robert Habeck od Zelenih koje pozitivno ocjenjuje po 60 posto ispitanika (oboje po +4), što je njihov najbolji rezultat do sada. Kancelar Olaf Scholz iz SPD-a je na 43 posto (+4), ministar financija Christian Lindner iz FDP-a 42 posto (+1). S predsjednikom CDU-a Friedrichom Merzom zadovoljno je 35 posto ispitanika (+2).