Nijemci strahuju od provalnika
1. studenoga 2016
U Njemačkoj je prošle godine registrirano 167.000 provala i pokušaja provala - 10 posto više nego u godini prije toga. Ukupno je broj provala u zadnjih šest godina u ovoj zemlji porastao za preko 30 posto. Provalnici "vole" mračnije zimske i jesenske mjesece pa njihova sezona upravo dolazi. Najaktivniji su, statistički gledano, u prosincu. Ali statistike pokazuju i da se najveći broj provala događa praktički usred bijela dana, između 10 i 18 sati. Provalnici pritom biraju najlakše i najbrže puteve: niske prozore i vrata koja vode na terase. I odustaju relativno brzo ako im se na tom putu ispriječe prepreke. U 42 posto slučajeva su provalnici odustali od svog nauma, većinom već nakon pet minuta. Balkonska vrata i prozori koji se mogu zaključati i solidne brave ipak su svojevrsna zaštita protiv njih, pokazuje iskustvo policije. Provalnici u Njemačkoj su većinom muškarci stari između 30 i 40 godina. U 40 posto slučajeva riječ je o stranim državljanima, najčešće sa srpskom i rumunjskom putovnicom. Najviše provala po glavi stanovnika je zabilježeno u gradovima-saveznim zemljama: Bremenu, Hamburgu i Berlinu, a najmanje u Bavarskoj. Financijska šteta koja osiguravajućim društvima u Njemačkoj ovim kriminalnim radnjama nastaje kreće se oko 500 milijuna eura godišnje, a žrtve u prosjeku prijavljuju krađe, odnosno nastalu štetu, u visini od 3.300 eura.
No, puno teže su psihičke posljedice provala u domove ljudi. Žrtve se u svoja četiri zida nakon toga više ne osjećaju sigurno pa bi mnoge najradije nakon onoga što im se dogodilo odselile. Oko 10 posto ih to doista i čini.
"Kriminalni turisti"
Policija im rijetko može pomoći. U tek nešto više od 15 posto slučajeva uspije provalnicima ući u trag, a samo nešto više od dva i pol posto počinitelja ovih kriminalnih radnji na kraju biva doista i osuđeno. Razlog bespomoćnosti policije je, između ostalog, i činjenica da se radi o međunarodnim organiziranim bandama koje operiraju po čitavoj Europi i kojima njemačka policija ne može stati na kraj. Zbog toga su se u ponedjeljak (31.10.) ministri unutarnjih poslova Njemačke, Belgije i Nizozemske sastali i potpisali "Aachensku deklaraciju" u kojoj su dogovorene različite mjere za prekograničnu suradnju u suzbijanju kriminalnih delikata. Tim paketom mjera želi se poboljšati razmjena informacija, suradnja nacionalnih policija prilikom istraga i zaštita protiv bandi koje operiraju po Europi. "Organizirane bande agiraju po cijeloj Europi, zato se protiv njih moramo boriti na nacionalnoj i europskoj razini", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maziere. Ministar unutarnjih poslova njemačke savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije Ralf Jäger je pak naglasio kako policija mora biti jednako mobilna kao što su to provalnici već odavno. Radi se vrlo često, naglasio je on, o "kriminalnim turistima koji krstare po čitavoj Europi".