Nijemci štede – i bogate se! | Gospodarstvo | DW | 30.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Nijemci štede – i bogate se!

U Njemačkoj je Svjetski dan štednje vrlo popularan – već generacijama. No isplati li se još uopće štedjeti? Banke i štedionice kažu – da. I pozivaju građane, velike i male, da im donesu svoj novac.

Nekretnine? Često su suviše skupe. Dionice? To nije za one slabih živaca, s obzirom na cijene koje se stalno i brzo mijenjaju. Zlato? Sigurna investicija, ali ne donosi ni dividendu niti kamatu. Pa je li uopće moguće investirati u vrijeme niskih kamata?

Mnogi Nijemci u toj su situaciji vrlo pragmatični: većina štednje ipak završi na bankovnim računima, mada su kamatne stope niske i sve je više banaka koje na veće iznose sada čak naplaćuju zatezne kamate.

Štednja je "jednako važna kao što je uvijek i bila", tvrde u svojim oglasima njemačke banke povodom Svjetskog dana štednje (30. listopada) - "ako to učinite kako treba".

Novac

Kamo s novcem (kada su kamate niske)?

Priče za malu djecu?

Od 1925. godine Svjetski dan štednje posebno je namijenjen djeci – njih se pokušava već od malih nogu navesti da štede što više. S kasicom-prasicom ispod ruke otići do najbliže banke, predati ušteđevinu, uzeti igračke koje se dobivaju za poklon – taj tradicionalni njemački ritual će i ove godine biti moguć. Banke širom zemlje mame darovima mlade štediše

No samo odnijeti novac u banku, uplatiti ga na račun i onda pustiti da on sam "radi" i prikuplja lijepu kamatu - to s obzirom na trajno niske kamatne stope više ne funkcionira. Sada je potrebna "nova kultura štednje i ulaganja", piše ekonomist DZ banke Michael Stappel: "Politika koja želi poticati održivu akumulaciju bogatstva među širokim slojevima stanovništva mora ponuditi povoljnije uvjete."

Štedi se sve više

I zaštita investitora i strogi građevinski propisi su naravno opravdani, kaže Stappel. "Ali ako pretjerana regulacija dovodi do toga da normalne i nadasve važne kategorije ulaganja postaju praktički zatvorene za male ulagače, a mlade obitelji s normalnim prihodima si više ne mogu priuštiti vlastiti dom, ukazuje se potreba za ukidanjem suvišne birokracije i uspostavljanjem nove regulatorne ravnoteže."

U praksi mnogi Nijemci nadoknađuju gubitak prihoda od kamata stavljanjem još više novca na štedni račun. Udruženje njemačkih banaka (BVR) predviđa da će stopa štednje ove godine, djelomično i kao posljedica korona-krize, iznositi rekordnih 15 posto. To znači da će privatna domaćinstva od 100 eura raspoloživog dohotka oko 15 eura uštedjeti.

Dosad najviše stope štednje u Njemačkoj bile su prema podacima Saveznog zavoda za statistiku 1991. odnosno 1992. godine - 12,9 posto. Prošle godine je ta stopa iznosila 10,9 posto.

Pandemija je povećala potrebu mnogih ulagača za sigurnošću. Nedavno istraživanje ponuđača fondova Union Investment pokazuje da je za više od trećine ljudi (35 posto) najvažnije barem sačuvati deponirani iznos u trenutku kada ga podižu. Također trećina (32 posto) ljudi pridaje uz to veliku važnost mogućnosti da sa svojim novcem raspolažu u svakom trenutku.

Kriza kao šansa

No postoje i istraživanja koja pokazuju da pad vrijednosti dionica na burzama u kontekstu korona-krize dovodi do toga da ulagači više kupuju dionice po relativno niskim cijenama.

Symbolbild Börsen-Chart

Kriza je prilika za hrabre

Aktualno istraživanje Postbanke pokazuje da je za svakog desetog Nijemca kriza bila prilika za posao s vrijednosnim papirima: ili za ulazak u ulaganja, ili za nadopunjavanje investicijskih fondova s kojima su već raspolagali. 

Bogatstvo kao nikada ranije

Štednja s jedne strane i oporavak na burzama s druge – ta dva faktora su doveli do toga da Nijemci nikada nisu bili bogatiji nego u posljednjih nekoliko mjeseci.

Po procjenama njemačke savezne banke Bundesbank je količina raspoloživog novca privatnih kućanstava u drugom tromjesečju 2020. porasla na rekordnu vrijednost od oko 6.630 milijardi eura. Redovita štednja očito se ipak isplati.

Jörn Bender (dpa)