Nijemci žele politiku neovisnu o SAD-u

Nakon što je Edward Snowden objelodanio informacije o nadzoru koji američka sigurnosna agencija NSA provodi u Njemačkoj, odnosi ovih dviju zemalja su se pogoršali. Čak 57 posto Nijemaca smatra da bi Berlin trebao voditi sigurnosnu i međunarodnu politiku neovisno o Sjedinjenim Američkim Državama, što je 17 posto više nego 2013. godine kada je takav stav podržavalo 40 posto građana, pokazuje istraživanje Transatlantski trendovi Njemačkog Maršalovog fonda.

Većina Nijemaca (60 posto, što je tri posto manje nego 2013. godine) snažno vodstvo SAD-a i dalje smatra poželjnim, ali je broj Nijemaca koji imaju pozitivne dojmove o Americi pao za deset posto i sada iznosi 58 posto. Također, rejting Obamine međunarodne politike bilježi pad od 20 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 56 posto.

Negativan trend raspoloženja prema SAD-u u Njemačkoj uglavnom je prisutan i kod ostalih Europljana – ili čak izraženiji.

Više nezavisnosti

Ova studija pokazuje da 50 posto Europljana, odnosno osam posto više nego prošle godine, želi da njihova zemlja postane manje ovisna o Washingtonu. Rejting Amerike među europskim građanima pao je za tri posto i iznosi 67 posto, ali je broj ispitanika koji žele snažno vodstvo SAD-a ostao gotovo nepromijenjen – 56 posto.

Iako je očigledno da su Europljani hladniji prema SAD-u nego što je to bio slučaj prethodne godine, s druge strane Atlantika bilježe se obratni trendovi. Gotovo tri od četiri Amerikanca (70 % građana, odnosno 13 % više nego 2013. godine) želi snažnije vodstvo Europske unije, a broj Amerikanaca koji imaju pozitivan dojam o EU porastao je za sedam posto i iznosi 57 posto.

Unatoč različitim pogledima na transatlantsko partnerstvo, Amerikanci i Europljani dijele slične stavove o aktualnoj krizi u Ukrajini. I u Europi (58 %) i u Americi (57 %) podržavaju ekonomsku i političku podršku Ukrajini, čak i po cijenu ulaska u sukob s Rusijom.

Gotovo dvije trećine Amerikanaca i Europljana (64 %) smatra da su oštrije gospodarske sankcije prema Rusiji opravdane zbog njihovih aktivnosti u Ukrajini. Nijemci su, međutim, podijeljeni po pitanju oštrijih sankcija.

Negativan ugled Rusije

Više od dvije trećine Europljana (68 %) i većina Amerikanaca (53 %) dominaciju Rusije na svjetskoj političkoj sceni smatra nepoželjnom. Međutim, Grčka i Njemačka ne uklapaju se u potpunosti u ovu statistiku. Grčka je jedina članica EU koja liderstvo Rusije smatra poželjnim (52 %), dok je Njemačka jedina zemlja u kojoj je negativni rejting Rusije pao sa 79 na 69 posto.

Ruski ispitanici jasno odbacuju vodstvo Sjedinjenih Država (81 %) i Europe (62 %), u čemu se bilježi značajan rast od 2012. godine kada je anketa posljednji put provedena. Većina Rusa (53 %) želi zadržavanje ruskog utjecaja na Ukrajinu, čak i ako to znači sukob sa EU.

Transatlantski trendovi bilježe nepromjenjen rejting Kine među Europljanima i Amerikancima - oko 35 posto, dok 65 posto Europljana i 55 posto Amerikanaca vodstvo Kine ocjenjuju kao nepoželjno.

Francuska za izlazak Velike Britanije iz EU

Po prvi put su ispitanici bili upitani i o mogućem izlasku Velike Britanije iz EU. Dok je većina Europljana (51 %) rekla da bi se članice EU trebale više potruditi razumjeti britanske probleme, većina državljana Francuske (52 %) smatra kako bi Britanija trebala napustiti EU.

Ovogodišnje istraživanje Transatlantski trendovi provedeno je u lipnju, a anketirane su članice Europske unije – Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska, Švedska, Velika Britanija – kao i Sjedinjene Američke Države, Rusija i Turska.