1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Neće više biti "migrantskog porijekla"?

Peter Hille
23. siječnja 2021

Njemačka je useljenička zemlja. To je činjenica. No kako se ona odnosi prema tome? O tome se godinama raspravlja. U jednom izvještaju sada se predlaže kako bi trebalo izgledati useljeničko društvo.

https://p.dw.com/p/3oFfl
Foto: picture-alliance/dpa/G. Fischer

U Njemačkoj se od prije 15 godina vodi statistika o "migrantskom porijeklu". Riječ je u prvom redu o osobama koje nisu rođene kao njemački državljani. No i ako samo majka ili otac nisu Nijemci od rođenja njihovo dijete se vodi kao netko tko je "migrantskog porijekla". Svaka četvrta osoba danas spada u tu kategoriju.

Ako je suditi po procjeni Stručne komisije za sposobnost integracije onda bi se to uskoro moglo promijeniti. 24 političara i znanstvenika su na zahtjev njemačke vlade dvije godine u okviru te komisije diskutirali o tome kako Njemačka može postati bolja kao useljeničko društvo. Ove srijede su predali svoj izvještaj njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. U njemu su stotine prijedloga. Jedan od njih: ukidanje pojma "migrantsko porijeklo".

Çağlar: "Moja djeca su Nijemci"

Umjesto toga ubuduće bi se trebalo govoriti o useljenicima i njihovim potomcima, kaže predsjednica Komisije Derya Çağlar. "U mom slučaju bi to značilo: ja više nisam migrantkinja, već jednostavno kćer ili potomkinja migranata." Ona sama, kako kaže, nije uselila u ovo zemlju, već je ovdje rođena. Çağlar je zastupnica SPD-a u parlamentu njemačke savezne zemlje Berlin. "I moja djeca, koja po sadašnjoj definiciji još imaju migrantsko porijeklo, su onda samo Nijemci."

Predsjednica Komisije Derya Çağlar
Predsjednica Komisije Derya ÇağlarFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Povjerenica njemačke vlade za integraciju Annette Wildmann-Mauz iz CDU-a podržava ovaj prijedlog. Pojam "migrantsko porijeklo" u međuvremenu obuhvaća brojne veoma različite grupe, i tu gubi svoj smisao, kaže Widmann-Mauz. "Osim toga, mnogi od 21 milijuna ljudi se ne osjećaju obuhvaćenima ovim pojmom", kaže ona. Oko trećine osoba "migrantskog porijekla" je naime rođeno u Njemačkoj. To je, kako ona dalje kaže, kao da oni nikada 100 posto ne pripadaju ovdje, kao da im je to porijeklo "uvijek u prvom planu".

Merkel: "ogroman opus"

Na 240 stranica izvještaja formulirano je 14 osnovnih poruka. Tako se, primjerice, zahtijeva socijalna stambena politika, više angažmana protiv rasizma i kriminala zasnovanog na mržnji te iste šanse u obrazovanju i zdravstvenom sustavu. U useljeničkoj zemlji Njemačkoj integracija je dugoročni zadatak koji pogađa sve, navodi se u izvještaju. Neki prijedlozi komisije zahtijevaju dugoročnu strategiju, a u drugim ne mora uopće biti mnogo toga poduzeto, dovoljne su male izmjene.

Njemačka kancelarka Angela Merkel se zahvalila za "ogroman opus". "S obzirom na veoma veliko useljavanje u godinama od 2013. do 2015./2016. imamo pred nama naravno brdo zadataka gdje mora biti odrađeno puno integracijskog posla,", kaže Merkel. "Zadaci sigurno, to se mora trezveno reći, neće biti u narednim godinama jednostavniji jer smo zbog pandemije sada upali u vrlo velike ekonomske napetosti", rekla je još Merkel. Kada je jedna zemlja u gospodarskim teškoćama, onda novi useljenici i oni sa slabijom stručnom spremom često prvi dolaze pod pritisak, kaže Merkel. Zbog toga, kako je dalje rekla, morat će se obratiti velika pažnja na temu integracije i useljavanja u narednim godinama kako uspjesi ne bi propali.

Annette Widmann-Mauz i Angela Merkel
Izvješće je uručeno Annetti Widmann-Mauz i Angeli MerkelFoto: Fabrizio Bensch/REUTERS

Gorući problem korona

Pri tome je upravo pandemija pokazala koliko je Njemačka ovisna o useljavanju, rekao je ministar rada Hubertus Heil prilikom predstavljanja izvještaja. "To je korona kao gorući problem jasno pokazala: mi na brojnim područjima trebamo kvalificiranu radnu snagu." Ona se mora imati u zemlji, rekao je, ali: "Istodobno nam treba dodatna radna snaga iz europskog inozemstva i iz tzv. trećih zemalja. Ne doživljavamo to samo u bolnicama i u privatnoj njezi. Doživljavamo to i na gradilištima i u brojnim zanatskim područjima", rekao je on.

O tome da je Njemačka useljenička zemlja u međuvremenu postoji konsenzus u širokom dijelu politike, gospodarstva i društva. U Bundestagu to dovodi u pitanje samo Alternativna za Njemačku, inače najveća oporbena snaga u parlamentu, i zalaže se za to da se useljavanje jako ograniči. Ipak i unutar stručne komisije njemačke vlade nije bilo potpunog jedinstva kada je riječ o pitanjima migracije i integracije. Jedan član je u jesen 2020. godine napustio komisiju. A u završnom izvještaju se sukob mišljenja oslikava u tzv. "izdvojenim mišljenjima". Pri tome se pokazuje sljedeće: i s novim pojmom "doseljenici i njihovi potomci" pojedini članovi komisije nisu zadovoljni. Možda pojam "migrantsko porijeklo" ipak neće tako brzo nestati iz jezične upotrebe.