Neprofitnim medijima crno se piše | Panorama | DW | 22.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Neprofitnim medijima crno se piše

Neprofitni portal Lupiga treći je medij koji u zadnje vrijeme traži financijsku potporu svojih čitatelja i u tome je uspješan. Struka, međutim, podsjeća da država mora pomoći javni interes u novinarstvu i medijima.

Jedan od najstarijih neprofitnih medija u Hrvatskoj, portal Lupiga.com, ovih je dana zatražio financijsku potporu svojih čitatelja kako bi preživio, nakon što je ostao bez financijske potpore Ministarstva kulture. Novinari tog portala pokrenuli su tzv. crowdfunding kampanju s ciljem prikupljanja 20 tisuća dolara od malih donatora, što će im osigurati opstanak barem još godinu dana, iako je riječ o polovici minimalnih troškova redakcije. Ostatak će pokušati namiriti drugim putem. Čini se da će kampanja uspjeti: samo u prva dva dana Lupiga je prikupila više od polovice ciljanog iznosa.

Ovo je već treći slučaj u godinu dana koji pokazuje da su građani spremni financijski podržati drukčije novinarstvo od onoga koje prevladava u hrvatskom internetskom i medijskom prostoru. Prije godinu dana na isti je način to pošlo za rukom zagrebačkom portalu Forum.tm, koji je u crowdfunding kampanji prikupio dvostruko veći iznos od traženih pet tisuća dolara, dok je neprofitni zagrebački Radio student u samo šest dana putem crowdfundinga prikupio 60 tisuća kuna za nabavu novoga odašiljača.

Važni za hrvatski medijski prostor

Gordana Vilovic, Professorin (Privatarchiv)

Gordana Vilović:"Podaci o padu državnih potpora za medije su skandalozni"

Profesorica novinarstva na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović sa zadovoljstvom prati kampanju Lupige, ocjenjujući kako ona potvrđuje da su čitatelji spremni podržati medije do kojih im je stalo. Upozorava, međutim, da takve kampanje nisu rješenje za opstanak takvih medija, koji su iznimno važni za hrvatski medijski prostor. "Ova kampanja samo je znak da ljudi žele podržati medije koji dijele njihove stavove. I Lupigu i Forum, primjerice, ljudi čitaju zbog produbljenih informacija i ozbiljnih, vrhunskih novinarskih imena koja tamo objavljuju i za koje u tradicionalnim medijima, na žalost, više nije bilo mjesta. Oni dokazuju da novinarstvo još ima smisao, ali crowdfunding nije dugoročno rješenje problema ovih medija, koji će se za određeno razdoblje ponovno naći u sličnoj situaciji", objašnjava za DW ova medijska stručnjakinja, koja naglašava da neprofitni mediji, poput Lupige i Foruma, dugoročno ne mogu preživjeti bez potpore države. Ministarstvo kulture, koje bi po njezinim riječima trebalo brinuti o medijima i imati medijsku strategiju i politiku, mora najozbiljnije pristupiti rješavanju problema ovih medija.

Njezino mišljenje dijeli i Toni Gabrić, pokretač neprofitnog portala H-alter, koji ima veliko iskustvo u kampanjama za grupno financiranje neprofitnih medijskih projekata. "Riječ je o sredstvima koja mogu pomoći, ali od tog novca medij ne može živjeti. Portal Forum, primjerice, prikupio je u takvoj kampanji iznos koji je dostatan za financiranje jednog novinara, no u tom slučaju ne možemo govoriti o redakciji, nego eventualno o jednom blogeru. Sredstva koja se tako namaknu nisu dostatna za preživljavanje takvog medija", kaže Gabrić.

Situacija je "očajna"

Naš sugovornik upozorava na još jednu dimenziju ovog problema, s obzirom na to da u hrvatskoj nisu ugroženi samo neprofitni mediji, nego i ozbiljno novinarstvo u cjelini. A u tom slučaju, upozorava Gabrić, u pitanju je i opstanak demokracije, koja nije moguća bez pravog novinarstva. "Situacija u hrvatskom novinarstvu naprosto je očajna", ocjenjuje Gabrić, koji je uvjeren da se javni interes u novinarstvu mora financirati javnim sredstvima, bez obzira hoće li se mediji koji zastupaju taj javni interes nazivati neprofitnim medijima ili nekako drugačije.

Kroatien Toni Gabric (Karmela Prpić)

Toni Gabrić: "Situacija u hrvatskom novinarstvu naprosto je očajna"

Premda se, kada je riječ o ukidanju potpore neprofitnim medijima, odmah spominje Zlatko Hasanbegović, u čijem je mandatu ugašen fond za neprofitne medije, Gabrić upozorava da je riječ o većem problemu, "koji nije dobro personalizirati". Nije problem, objašnjava, samo u Hasanbegoviću, nego u politici, koja se nakon Hasanbegovićevog odlaska uopće nije promijenila. "Više od dvije godine na računima Ministarstva kulture stoji preko 30 milijuna kuna sredstava Europskog socijalnog fonda, namijenjenih za medije zajednice, a da aktualna ministrica kulture već godinu dana razmišlja što su to uopće mediji zajednice", rezolutan je Gabrić.

Na strmoglav pad državnih potpora medijima ovih je dana, pozivajući se na službene podatke, upozorila i udruga Partnerstvo za društveni razvoj. Prema tim podacima, državna potpora medijima, koja se u tri posljednje godine Milanovićeve vlade iznosila preko 200 milijuna kuna, u prošloj je godini iznosila samo oko dva milijuna eura. Istodobno ta potpora u siromašnijoj Srbiji iznosi oko 18, a u još siromašnijoj BiH oko šest milijuna eura. Istodobno se u Hrvatskoj osjetno povećala potrošnja javnog novca za "promidžbu i informiranje", i to na skoro 16 milijuna eura, što se tumači kao prikriveno i pristrano pogodovanje pojedinim medijima.

Mediji važni za demokraciju

Komentirajući te podatke profesorica Vilović podvlači kako je potpuno nerazumno beskrajno raspravljati o tome kome treba dati novac, dok mediji koji taj novac trebaju za godinu dana možda više neće postojati. "Polazi se od pogrešne pretpostavke da u Hrvatskoj, zato što je članica EU, sve funkcionira, pa i medijska politika, iako je to daleko od istine. Podaci o padu državnih potpora za medije su skandalozni, a stječe se dojam da su mediji u susjednim državama, koje nisu u EU, u boljem položaju od medija u Hrvatskoj, članici EU. Kao da je ponovno potrebno intervenirati izvana i izvršiti pritisak na Hrvatsku da ne čini takve grozne pogreške, jer su mediji bitni za razvoj demokratskog društva, koliko god to nekome zvučalo kao floskula. Hrvatska mora imati medijsku politiku i medijsku strategiju, kako bi se utvrdile mjere kojima bi se pomoglo novinarstvu. Većina zapadnih država na razne načine pomažu novinarstvo i medije, pa zašto bi Hrvatska bila iznimka?", apelira profesorica Vilović.

Naravno da smo odgovor na otvorena pitanja potražili i kod odgovornih u Ministarstvu kulture, ali bez uspjeha. Premda smo kratko razgovarali s načelnicom samostalnog sektora za medije Ministarstva kulture Nives Zvonarić, ona se proglasila nenadležnom za naša pitanja, uputivši nas na voditeljicu službe za web i Culturenet Mariju Šiško, koja pak nije odgovorila na naš poziv. 

 

Preporuka uredništva