„Neprijateljski“ pokušaj preuzimanja njemačke Commerzbanke

Zašto je Unicredit kupio udio u Commerzbank?

Unicredit je iznenadio tržišta prije dva tjedna kada je otkrio da je za oko 700 milijuna eura kupio devet posto udjela u Commerzbanki. U ponedjeljak je druga najveća talijanska banka ponovno iznenadila financijske stručnjake kada je objavila da je preuzela još 11,5 posto, čime je ukupni udio povećan na oko 21 posto.

Pored toga, Unicredit je priopćio da je zatražio dozvolu Europske središnje banke da poveća svoj udio na 29,9 posto – što je odmah ispod praga od 30 posto koji bi zahtijevao javnu ponudu za preuzimanje cijele banke. Unicredit je također naveo da ima „punu fleksibilnost i opciju da, ili zadrži svoj udio, ili da ga proda, ili dodatno poveća“.

Početkom ovog mjeseca, njemačka vlada, koja je spasila Commerzbank nakon financijske krize 2008./09. preuzimanjem udjela od 16,5 posto, obavijestila je potencijalne kupce da želi prodati dio svog vlasništva. Prodaja nešto više od 53 milijuna dionica Unicreditu smanjila je udio njemačke vlade na 12 posto.

Unicredit je sada jedan od najvećih dioničara Commerzbanke, a povećanje njenog udjela otvara put za potencijalno preuzimanje. Generalni direktor Unicredita Andrea Orcel izjavio je za Bloomberg da razmatra tu opciju.

Bloomberg je također izvijestio da se vjeruje kako Unicredit ima deset milijardi eura u gotovini za potencijalnu kupnju.

Kakve su reakcije u Njemačkoj?

Međutim, njemačka vlada odlučila je da ne prodaje dodatne dionice. Službenik njemačkog Ministarstva financija izjavio je u utorak za agenciju AFP da je Berlin „priopćio“ Unicreditu da „neće podržati preuzimanje“ i da će, umjesto toga, „podržati strategiju neovisnosti Commerzbanke“.

Njemački ministar financija Christian Lindner rekao je da je „stil pristupa Unicredita uznemirio mnoge dioničare u Njemačkoj“, što je potaknulo ovu odluku vlade.

Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak je oštro upozorio Unicredit da se suzdrži od „neprijateljskih“ napada. „Neprijateljska preuzimanja nisu dobra stvar za banke, zbog čega je njemačka vlada zauzela jasan stav i vrlo jasno dala do znanja da ne smatramo da je to odgovarajući smjer djelovanja“, rekao je Scholz novinarima na marginama posjeta UN-u u New Yorku. Commerzbank je banka koja „uspješno posluje“ i igra ključnu ulogu u pomaganju njemačkom gospodarstvu i malim i srednjim poduzećima da dođu do financijskih sredstava, dodao je kancelar.

Commerzbank je jedna od rijetkih većih njemačkih banaka u privatnom vlasništvu i veliki zajmodavac srednjim poduzećima, koja su okosnica njemačkog gospodarstva. Upravni odbor Commerzbanke je održao strateški sastanak u blizini Frankfurta na Majni, gdje je predstavio nadzornom odboru banke svoju viziju za budućnost. Na sastanku je odlučeno da nova šefica banke bude Bettina Orlopp, koja će što prije zamijeniti Manfreda Knofa. I ona je protiv preuzimanja od strane Unicredita.

Sindikati su upozorili da bi spajanje bilo štetno za komercijalne klijente i radna mjesta. Sindikat Ver.di pozvao je njemačku vladu da se „usprotivi“ spajanju i da ne prodaje dalje dionice Unicreditu. Predsjednik radničkog vijeća Commerzbanke, Uwe Tschäge, izjavio je da su predstavnici zaposlenih „zapanjeni i bijesni“ zbog ponašanja Orcela. „Njega ne zanima što vlada ili Commerzbank kažu. Ovo nije prijateljski čin. Raspoloženje je još negativnije nego ranije.“

Preuzimanje Commerzbanke stvorilo bi entitet koji bi nadmašio Deutsche Bank kao najveću banku u Njemačkoj. Neki zastupnici Bundestaga, ali i poslovni lideri smatraju da bi povezivanje Unicredita i Commerzbanke donijelo neželjenu konkurenciju za Deutsche Bank, koja je oslabljena financijskom krizom i krizom duga u eurozoni, ali je izbjegla njemački državni paket pomoći. Deutsche Bank je istraživala mogućnost spajanja s Commerzbankom 2019., ali dogovor nije postignut.

Što je Unicredit i zašto je Andrea Orcel ključan?

Banka Unicredit formirana je 1998. spajanjem nekoliko talijanskih bankarskih grupa, uključujući Unicredito i Credito Italiano. Od tada je preuzela nekoliko drugih talijanskih i europskih banaka. Sjedište joj je u Milanu. Unicredit je po imovini 34. banka na svijetu i smatra se sistemski važnom – njezin krah mogao bi pokrenuti financijsku krizu.

Cijena dionica Unicredita učetverostručila se od Orcelovog dolaska na mjesto izvršnog direktora u travnju 2021., čime je vrijednost banke povećana na 59 milijardi eura. To je znatno više u odnosu na vrijednost Commerzbanke od 18 milijardi eura.

Andrea Orcel je kontroverzna figura, poznat kao jedan od najiskusnijih pregovarača u Europi - često i kritiziran zbog svog oštrog stila upravljanja. Orcel je orkestrirao spajanje koje je stvorilo Unicredit, a zatim je izveo sličan potez u Španjolskoj koji je doveo do stvaranja BBVA i pomogao Santander banci da kupi britansku Abbey National banku. Neposredno prije financijske krize, angažirala ga je Royal Bank of Scotland (RBS) da pomogne u kupnji nizozemskog ABN Amroa. Britanska vlada je kasnije bila primorana spasiti RBS zbog kreditne krize.

Orcel je 2018. bio kandidat za poziciju izvršnog direktora Santander banke, ali je ponuda povučena jer španjolska banka nije mogla ispuniti njegove zahtjeve za plaću. Tužio je Santander 2021. i dobio 68 milijuna eura odštete.

Što bi preuzimanje značilo za bankarstvo u Europi?

Kupovina udjela u Commerzbanki od strane Unicredita ponovno je potaknula spekulacije o konsolidaciji u fragmentiranom bankarskom sektoru Europe. Europski regulatori već dugo zagovaraju smanjenje broja banaka zbog niske profitabilnosti sektora.

Među bankama koje bi mogle biti dio tog vala konsolidacije nalazi se nekoliko talijanskih banaka, francuska Societe Generale, portugalska Banco Comercial Portugues i britanska Standard Chartered, izvijestio je Bloomberg, citirajući analitičara JP Morgana Kiana Abuhosseina.

U svojoj izjavi u ponedjeljak, Unicredit je naveo nedavni izvještaj o europskoj konkurentnosti koji je predstavio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, tvrdeći da je kontinentu potrebna bankarska konsolidacija. „Unicredit vjeruje da postoji značajna vrijednost unutar Commerzbanke, bilo kao samostalne banke ili u okviru Unicredita - a u korist Njemačke i šire zajednice dioničara banke“, naglasili su.

Međutim, bankarski rukovoditelji ističu da su prekogranična spajanja trenutno gotovo nemoguća zbog fragmentiranih tržišta i stroge regulative.