"Neovisnost bi omogućila Kosovu brži razvoj"

Ako usporedite ono što je do sada poznato iz Ahtisaarijeva prijedloga s Vašim izvještajem o Kosovu, gospodine Langendijk, koliko se ova dva dokumenta razlikuju, a što im je zajedničko?

«Mislim da su i jedan i drugi na istoj liniji. Velika razlika prema mojem sadašnjem shvaćanju je to što Ahtisaari, da bi uvjerio Vijeće sigurnosti UN-a za svoj prijedlog - a to je njegov zadatak -ne smatra da ima velikog smista, barem za sada, koristiti riječ neovisnost, a ja u svom izvještaju za Europski parlament govorim o neovisnosti, jer naš je zadatak da kao političari budemo što je moguće jasniji prema europskim građanima.

Kada pogledamo sadržaj i ono što stoji u mojem izvještaju, tada smo vrlo blizu jedni drugima. Oba izvještaja smatraju da će Kosovo dobiti neovisnost, ali pod nadzorom međunarodne zajednice a to stanje će potrajati».

Koja su za vas tri najveća izazova za Kosovo, prije nego što će Ahtisaari predstaviti svoj konačni prijedlog o budućem statusu Kosova?

«Prvo, proces decentralizacije, gdje bi srpske zajednice dobile veliku autonomiju, gdje bi imale ovlasti oko obrazovanja i kulture te kako bi bile u direktinom kontaktu s Beogradom. Da bi to profunkcioniralo moramo stvoriti vrlo osjetljivu ravnotežu kako se Kosovo ne bi podijelilo. Oko toga bi morale voditi računa kosovske vlasti, ali istovremeno pojasniti da postoje dobri razlozi zašto bi Srbi s Kosova trebali biti u uskom kontaktu s Beogradom. To je za mene najveći izazov, kada govorimo o konačnom dogovoru. Drugo je uvjeriti Kosovare da bi kulturna baština, koja je vrlo važna za Srbe i Pravoslavnu crkvu, trebala biti u dobrim rukama, a ne da su nam za zaštitu potrebni vojnici zemalja članica NATO saveza – takva situacija se mora završiti. I treće, a to je moj razlog zašto se zalažem za skoru neovisnost, jer bi to dopustilo Kosovu da se ekonomski razvije. Ako pogledamo stanje na terenu, vidimo pravu dramu, dramatično je kako je loše stanje oko socijalno-ekonomskih pitanja. Ako bi Kosovo bilo neovisno tada bi moglo dobiti kredite i novac od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. To su za mene tri najvažnija izazova i teme za ovu i iduće godine».

Javier Solana je ovih dana izjavio kako ne očekuje ruski veto u Vijeću sigurnosti UN-a oko Ahtisarijeva prijedloga budućeg statusa Kosova. Kakvo je Vaše mišljenje?

«Naravno da nemam tako dobre i uske kontakte s Rusima kao što ih ima gospodin Solana, pa mu moram vjerovati. I ja sam razgovarao s mnogim europskim diplomatima i gotovo svi su došli do zaključka da će Rusi biti problem u idućih nekoliko mjeseci te da neće olakšati cijelu priču niti za EU niti za UN. No Rusi nakon svega ipak neće koristiti svoje pravo na veto. Pitanje je naravno žele li možda nešto izvući u svoju korist iz eventualnog odgađanja. Mislim da to zaista nitko ne zna».

I na kraju gospodine Langendijk, kako ocijenjujete i komentirate najave pojedinih političara u Republici Srpskoj da ukoliko Kosovo dobije neovisnost da će isto tražiti i za Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini?

«Nisam bio iznenađen takvim izjavama. Mislim da je vrlo važno da gospodin Ahtisaari naglasi da je ono što predlaže za Kosovo predstavlja jedinstvenu situaciju. Nakon NATO-ovih bombardiranja 1999., nakon što je UN preuzeo kontrolu tog područja na sedam godina, slažem se s onima koji kažu da se za Kosovo traži specifično rješenje, za posebnu situaciju te da se taj slučaj neće koristiti niti negdje drugdje na Balkanu ili Europi ili njezinom susjedstvu te da se neće moći kazati, što je Kosovo dobilo to možemo dobiti i mi. Smatram da je vrlo važno da Ahtisaari naglasi da rješenje za Kosovo ne predstavlja presedan te da postojeće granice na Balkanu ne smiju biti promijenjene».