Nemoćna civilna zaštita u Njemačkoj | Politika | DW | 30.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pomoć u katastrofi

Nemoćna civilna zaštita u Njemačkoj

Njemačka je nespremna dočekala pandemiju koronavirusa. A stručnjaci su već davno predvidjeli mogućnost pandemije i glavne probleme u zaštiti stanovništva. Sad bi se to trebalo promijeniti.

Deutschland Bonn | Bundesamt für Bevölkerungsschutz und Katastrophenhilfe (BBK)

Savezna ustanova za zaštitu stanovništva i pomoć u slučaju katastrofe

Više od 50 godina Njemačka ima Saveznu ustanovu za zaštitu stanovništva i pomoć u slučaju katastrofe (BBK). Osnovana je u vrijeme Hladnog rata. A onda je početkom 2001. ukinuta, da bi 2004. bila ponovno uspostavljena – i zaboravljena. Govoriti o mogućnosti katastrofe nije bilo popularno. A BBK rutinski razmatra mogućnosti katastrofe i razmatra apokaliptične scenarije kako bi bio spreman ako se katastrofa stvarno dogodi.

2007. je provedena i velika vježba borbe protiv pandemije. 2012. su stručnjaci BBK-a u suradnji s Institutom Roberta Kocha razradili opsežnu analizu rizika koja izgleda kao scenarij korona-pandemije. Govori se o virusu koji kreće iz Azije i širi se po cijelom svijetu. Njemačku zahvaćaju tri vala infekcije fiktivnim virusom nazvanim „Modi-SARS-virus". Predviđa se nestašica lijekova, zaštitne opreme i dezinfekcijskih sredstava – a sve se to dogodilo u proljeće 2020. Ali, opsežna studija je završila u ladici.

Armin Schuster, BBK

Predsjednik Savezne ustanove za zaštitu stanovništva i pomoć u slučaju katastrofe Armin Schuster

Tko snosi odgovornost?

Zašto se to dogodilo pokazuje odgovor Savezne vlade na upit Zastupničkog kluba Ljevice u Bundestagu, koje je korake vlada poduzela nakon analize rizika iz 2012. kako bi osigurala opskrbu stanovništva zaštitnom opremom. Savezna vlada „nema spoznaja o eventualnim mjerama saveznih pokrajina koje su one poduzele u sklopu svoje nadležnosti za zdravstvo i zaštitu od katastrofa", rečeno je u vladinom odgovoru.

Time se ukazuje na glavni problem – različite nadležnosti savezne vlade i pokrajina. Prema njemačkom Temeljnom zakonu (ustavu) savezna vlada je mjerodavna za zaštitu stanovništva u slučaju vojne prijetnje izvana. Za zaštitu u slučaju katastrofa mjerodavne su savezne pokrajine.

Rezultat je paradoksalan: Njemačka ima ustanovu koja bi se mogla suočiti s najvećim katastrofama, ali ona nema ovlasti. Zato se nameće pitanje: što radi onih 400 zaposlenika BBK-a? I čemu sliži 18 helikoptera?

Novi planovi

Sad bi se to trebalo promijeniti, tako barem kaže Armin Schuster koji je od prošle jeseni predsjednik BBK-a. Ovaj CDU-ov političar i bivši policajac je sredinom ovog mjeseca skupa sa saveznim ministrom unutarnjih poslova Horstom Seehoferom predstavio planove novog ustroja ustanove za zaštitu stanovništva u slučaju katastrofe. Plan od osam točaka Schuster bi htio što prije početi provoditi. „S obzirom na aktualno stanje želimo još u ovom legislativnom razdoblju doći do vidljivih promjena, dakle brzo početi provoditi tri ili četiri projekta", najavio je Schuster u razgovoru za DW. „Važno mi je da smo neke stvari već potaknuli prije nego se pozornost usmjeri na savezne izbore, koalicijske pregovore i stvaranje nove vlade." Schuster želi da njegova ustanova bude prisutnija i u svijesti pučanstva kao ustanova za pomoć u slučaju katastrofe.

Aplikacija za upozoravanje na opasnosti

Aplikacija za upozoravanje na opasnosti

Kod devet milijuna Nijemaca je to već postignuto. Oni su na svoj pametni telefon instalirali aplikaciju NINA koja upozorava na opasnost od poplave, nevremena, ali pruža i aktualne informacije o korona-pandemiji i pravila kojih se treba držati. Zastupnica Zelenih u Bundestagu Irene Mihalić najveći doprinos BBK-a u borbi protiv pandemije vidi u daljnjem razvijanju te aplikacije. „Željela bih da BBK može preuzeti veću odgovornost", kaže Mihalić.

Zajedničko koordinacijsko tijelo

BBK želi uspostaviti zajednički kompetencijski centar za zaštitu stanovništva. Time bi trebale biti objedinjene stručne službe savezne razine, saveznih pokrajina, općina i humanitarnih organizacija i omogućeno njihovo koordinirano djelovanje.

Dosad su brojni akteri djelovali na raznim razinama, u raznim ustanovama. BBK ih želi sve dovesti za isti stol. U sjedištu BBK-a u Bonnu već postoji dobro opremljeni centar za prikupljanje informacija o stanju na terenu. To bi mogla biti osnova planiranog kompetencijskog centra.

Zastupnica Zelenih Mihalić načelno podržava Schusterovu inicijativu, ali ukazuje na ograničene mogućnosti BBK-a. Ona zahtijeva da savezna razina vlasti preuzme i formalno odgovornost za zaštitu stanovništva.

I Sandra Bubendorfer-Licht iz oporbenog FDP-a smatra da je krajnje vrijeme da BBK dobije na važnosti. „BBK mora konačno postati glavna ustanova" za zaštitu u slučaju katastrofa, napisala je ona u odgovoru na upit DW-a. Federalni sustav u Njemačkoj ima svoje prednosti, ali „kad se radi o brzini, učinkovitosti i snazi, treba nam koordinacija i netko tko donosi odluke", kaže Sandra Bubendorfer-Licht.

Irene Mihalić

Irene Mihalić

Stvaranje nacionalnih zaliha

Šef BBK-a ne smije ići tako daleko, barem ne dok se ne promijeni Ustav koji bi saveznoj razini vlasti dao veće kompetencije u zaštiti stanovništva od katastrofa. A do tada on se nada dragovoljnoj suradnji svih razina vlasti. I da će mjerodavne ustanove u slučaju katastrofe odmah znati kome se moraju obratiti.

Za Schustera nije glavni problem zakonska regulacija nadležnosti nego pitanje „je li BBK sa svojom kompetencijom dovoljno poznat i dovoljno prihvaćen". Jer, već prema sadašnjim zakonskim odredbama BBK može djelovati na zaštiti i pomoći stanovništvu u slučaju katastrofe. Ali, to od njega moraju službeno zatražiti savezne pokrajine ili pojedina ministarstva. „Sve ono što razrađujemo i pripremamo za slučaj ratne opasnosti i obrane u velikoj mjeri vrijedi i u slučaju šumskog požara, prirodne katastrofe ili pandemije", kaže Schuster.

Savezno ministarstvo zdravstva je u međuvremenu zatražilo pomoć BBK-a. Skupa sad rade na stvaranju nacionalnih zaliha za zdravstvenu zaštitu. Njih se moglo uspostaviti već nakon analize rizika provedene 2012. Ali, bolje ikad nego nikad.