Nekoć veliki zagađivači, danas spasitelji klime

Je li mu dovoljno fotonaponsko postrojenje na krovu koje godišnje smanjuje izlučivanje ugljičnog dioksida za 33.000 kilograma? Plus pet supermodernih postrojenja za zračenje, svako stoji 700.000 eura, koje poduzetnik Steven Engler zove "moji mali Lamborghiniji"? Ne, vlasnik City Centra u Herneu smislio je još nešto: na krovu trgovačkog centra usred Ruhrskog područa na zapadu Njemačke uskoro će naseliti 50.000 pčela. "I to je dio održivog razvoja, da krov ozelenimo i da pčele proizvode dobar med", kaže Engler uz osmijeh.

Ono što 34-godišnji poduzetnik čini sa City Centrom pomalo je kao spašavanje dinosaura od izumiranja - i to trajno. Jer, City Center u Herneu izgrađen je 1970-ih godina i jedan je od najstarijih trgovačkih centara u Njemačkoj. Ali, od nekadašnjeg sjaja bilo je malo ostalo. Trgovine su prelazile na druge lokacije ili potpuno zatvarale svoja vrata, nije se obnavljalo ni saniralo, nije bilo traga štednji energije.

Prije dvije godine je više od polovice Centra bilo prazno, prijetilo je potpuno zatvaranje. Steven Engler je nehotice ušao u igru. Njegov otac je razmišljao o kupovini Centra. "Rekao sam ocu, nemojmo nikako u to ulaziti. I otišao sam na godišnji odmor. On je kao šef našeg poduzeća za vrijeme moga odmora ipak kupio taj Centar."

Poduzetnik i stručnjak za zaštitu klime

Nakon povratka s odmora sin se prihvatio posla. Svih 17.000 četvornih metara je potpuno sanirao i pritom uvijek vodio računa o energetskoj modernizaciji. Fasade obložene pločama od škriljca obložio je modernim izolacijskim sredstvima, izolirao sve prozore. Potpuno je promijenio krov jer je prokišnjavao i sanirao podzemnu garažu.

Svuda je dao instalirati LED-svjetiljke koje se pale samo ako je čovjek u prostoru. "Bilo je dobro da sam na sveučilištu kao težište imao obnovljive izvore energije. Sve sam mogao sam projektirati i provesti", objašnjava Engler koji je doktorirao na temu klimatskih ekstrema.

Za nekoliko tjedana bi City Center trebao biti gotov. Stanovnici Hernea će tamo moći jesti sladoled, darivati krv ili kupovati u najvećoj Woolworthovoj trgovini u Njemačkoj. Opskrbu energijom izvana Centar ne treba, jer je dovoljno proizvodi sam. "Preuređenje je dosad stajalo gotovo 20 milijuna eura", kaže poduzetnik, "i potrajat će devet do dvanaest godina dok to ne zaradimo".

Naravno, Engler kao poduzetnik želi prije svega zarađivati novac. Ali, on istovremeno želi, koliko god je to moguće, ojačati svoj rodni kraj Ruhrsko područje - rođen je nekoliko kilometara zapadnije, u Gelsenkirchenu. "Ja kao poduzetnik imam odgovornost. I ako imam mogućnost učiniti stvar kao ovdje u Herneu, onda to moram napraviti!"

Energetski savjetnik bivši gradonačelnik

Čovjek koji je mnoge ljude u Ruhrskom području potakao da razmišljaju kao Steven Engler ima ured 20 kilometara zapadnije, u Bottropu. Burkhard Drescher je direktor klimatskog projekta InnovationCity. Ovaj 68-godišnjak bi već odavno mogao biti u mirovini. Ali, on se i dalje neumorno bori za razvitak gradova u skladu sa zaštitom klime. I to s uspjehom. Bottrop sa svojih 117.000 stanovnika je izlučivanje ugljičnog dioksida u proteklih desetak godina smanjio za 50 posto.

Oko trećine izlučivanja ugljičnog dioksida u Njemačkoj otpada na zgrade. Drescher to želi smanjiti. "Relativno jednostavnim mjerama kao što je izolacija prozora, tavana i podruma zemlju možemo energetski modernizirati. Potencijal fotonaponskih postrojenja u Ruhrskom području je dovoljan da se čitavu regiju opskrbljuje strujom bez i jedne tone ugljena."

Burkhard Drescher dobro pozna problematiku strukturnih promjena i zaštite klime. Zna kako se ta područja organizira. Prije 20 godina je kao gradonačelnik Oberhausena potaknuo pretvaranje jednog bivšeg industrijskog područja u novi gradski centar. Uvedena je tramvajska linija, potican je razvitak gradskoga javnog prometa. Sad je od Bottropa načinio ogledni primjer grada za zaštitu klime. Primjer je jedna tvrtka za preradu čelika koja s ponosom vrbuje za fotonaponska postrojenja i kemijsko akumuliranje struje - pod sloganom "Sunce zavaruje čelik". Ili šarena stambena kuća koja više energije proizvodi nego što troši. Ona se zasniva na geotermiji, a koristi se i toplinska energija pumpi i ventilacijskih uređaja.

Grad je ranije živio od ugljena

Drescher je desetke tisuća građana Bottropa uvjerio u ispravnost sanacije zgrada vodeći računa o zaštiti klime - malim koracima, naglašava on. Možete umjesto skupe izolacije krova sa 100 postotnim smanjenjem izlučivanja ugljičnog dioksida uzeti 90-postotnu uštedu za malo novca.

"Njemačka je izgrađena", kaže Drescher i zahtijeva promjenu razmišljanja kod davanja poticaja. "U Njemačkoj je prošle godine izgrađeno 300.000 novih zgrada, ali mi imamo 20 milijuna zgrada. Dosad se nije vodilo računa da se kod postojećih zgrada stvori motivacija za smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida."

Možda se sad neke stvari u Njemačkoj promijene kod energetske modernizacije. Nedavno je savezna ministrica okoliša Svenja Schulze bila u Bottropu. Ona InnovationCity vidi kao model za druge gradove u Njemačkoj, neki su se već zainteresirali. Berlinski senat želi energetske koncepte za glavni grad, a za ovaj projekt se zanimaju i Hamburg i Osnabrück.

Samo kilometar od rudnika Prosper-Haniel, posljednjeg rudnika kamenog ugljena u Ruhrskom području koji je zatvoren 2018., radi Burkhard Drescher i nada se poticaju za cijelu Njemačku. "Regija koja je s ugljenom i čelikom bila energetska centrala Europe sad bi mogla postati pionir u stvaranju klimatski neutralnih gradova."