Neizvjesni izbori i strah od incidenata | Politika | DW | 29.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Neizvjesni izbori i strah od incidenata

Građani Crne Gore u nedjelju glasaju na parlamentarnim izborima. Strahuje se da bi i vlast i oporba mogle proglasiti pobjedu što bi moglo dovesti do ponavljanja scenarija „državnog udara“ s izbora 2016.

Izbori su u demokratskim društvima po definiciji „praznik demokracije" ali su u Crnoj Gori odavno nešto drugo – bespoštedna bitka za vlast u kojoj se ne biraju sredstva i u kojoj je svaki izborni dan pun incidenata.

Nešto slično najavljuje se i za nedjelju kada građani ponovo biraju između višedesetljetne vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) najdugovječnijeg europskog lidera Mila Đukanovića, i opozicije koja vjeruje da bi, uz pomoć Srpske pravoslavne crkve (SPC), konačno mogla srušiti, kako kažu, 30-godišnju diktaturu.

I vlast i oporba su ove izbore proglasili povijesnima: vlasti zbog toga što se, kako kažu, opet i po tko zna koji put mora obraniti država od velikosrpskog nacionalizma, a opozicija zato što je uvjerena u smjenu vlasti kao nikad do sada.

Međutim, umjesto razrješenja višegodišnje političke krize realnije je očekivati da će izbori samo donijeti još veću polarizaciju u društvu. To smatra i politička analitičarka Daliborka Uljarević.

„Nažalost, niti su ovo povijesni izbori niti će oni okončati ovu političku krizu i doprinijeti potrebnom društvenom konsenzusu oko ključnih pravaca razvoja Crne Gore. Previše povijesti, a premalo racionalnog pristupa, održava nas u začaranom krugu prošlosti i nesposobnosti da se nosimo s izazovima a koji su sada povećani zbog pandemije koronavirusa", kaže Uljarević za DW.

Milo Đukanović i Duško Marković žele ostati na vlasti

Predsjednik Milo Đukanović i premijer Duško Marković žele ostati na vlasti

Tenzije dovedene do ključanja

I pred ove izbore napetosti su podignute na najveću moguću razinu. Tako su crnogorska policija i Tužiteljstvo upozorili da se na dan izbora ponovo spremaju nemiri i da postoje ekstremne grupe koji bi mogle izaći na ulice i proglasiti izbornu pobjedu, očigledno aludirajući na opoziciju.

Nadležni su nešto slično objavili i pred izbore prije četiri godine a onda je uslijedio slučaj „državni udar", koji je rezultirao zatvorskim kaznama za lidere oporbenog Demokratskog fronta (DF). Opozicija poručuje da neće nasilno otimati vlast niti izlaziti na ulice, ali i jedni i drugi nagovještavaju da bi mogli proglasiti izbornu pobjedu.

„Policija i Tužiteljstvo obvezni su da, ako imaju saznanja da se neki nemiri spremaju, to preveniraju a ne da šire paniku. Na drugoj strani, dio opozicije doprinosi tim tenzijama kroz predizborni stav da svaki rezultat koji nije pobjeda opozicije ne može biti priznat, što predstavlja oblik posrednog pozivanja na ulice. Čini se da se ni na jednoj strani ne razmišlja da su ovakvi istupi igranje s vatrom", smatra Daliborka Uljarević.

U danima pred izbore nastavljena je mobilizacija prosrpskih glasača oporbe ponovnim pokretanjem litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. I SPC je otvoreno ušla u političku utakmicu pa je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije najavio da će prvi put u životu, sada u svojoj 82. godini, izaći na parlamentarne izbore, pozivajući građane da glasaju protiv vlasti.

Oporba se nada izbornoj pobjedi

Oporba se nada izbornoj pobjedi

Ni vlast ne sjedi skrštenih ruku i mobilizira svoje glasače. Tenzije je dodatno podigao premijer i nositelj liste DPS-a na izborima Duško Marković koji je poručio da će u nedjelju žestoko odgovoriti oporbi i da će se, nakon poraza na izborima, „SPC i njeni svećenici vratiti u manastire i crkve, a da će onim svećenicima koji proklinju njih i Crnu Goru otvoriti granice i vratiti ih njihovim kućama".

Funkcionerska kampanja i pomoć crkve oporbi

Nikad kraća i neobičnija predizborna kampanja zbog koronavirusa fokusirala se na medije i društvene mreže jer su bili zabranjeni tradicionalni politički mitinzi.

Čelnici DPS-a, koji su istovremeno predsjednici države i Vlade, protrčali su Crnom Gorom i posjetili skoro svaki grad dajući obećanja, stavljajući još jednom znak jednakosti između stranke i države.

„Vlast je nastavila obilato koristiti sistem kojim upravlja, a što se reflektira kroz takozvanu funkcionersku kampanju, uz izbjegavanje suštinskih direktnih sučeljavanja s opozicijom. Oporba je pozicionirala identitetska pitanja poput pitanja crkve, računajući da im upravo to donosi najbolji izborni rezultat uz najmanje napora. Direktno i javno uključivanje SPC-a u kampanju će pomoći opoziciji ali i DPS-u, čiji je jedan od stupova djelovanja otklon od crkve. Ali mnogo važnije, to će odmoći oblikovanju građanske Crne Gore jer opredjeljivanje za ili protiv u ovom pitanju nas kao društvo značajno vraća unazad u inače sporom i bremenitom demokratskom razvoju", smatra Uljarević.

Hoće li Srpska pravoslavna crkva utjecati na ishod izbora?

Hoće li Srpska pravoslavna crkva utjecati na ishod izbora?

I ova kampanja protekla je u znaku afera i tvrdnji o pritiscima vlasti na birače pa se pojavila snimka na kojoj „partijska komesarka" DPS-a kaže da u Vojsku Crne Gore mogu ući samo oni „koje prepoznaje teren" da su simpatizeri DPS-a.

Aktualizirana je i afera „Možura", koja je povezana sa slučajem na Malti, koji je istraživala ubijena novinarka Daphne Caruana Galizia.

Nakon svega, očekuju se nikad neizvjesniji izbori jer po anketama ni DPS sa strankama manjina ni oporbeni Demokratski front (DF) i Demokrati nemaju natpolovičnu podršku.

Iako DPS tvrdi da su te ankete lažne i da će uvjerljivo pobijediti, vjeruje se da je izgubio dio podrške zbog spornog crkvenog zakona pa bi ključ buduće Vlade mogao biti u oporbenim građanskim strankama SDP-u i URI od kojih su prvi, naizgled, bliži DPS-u a drugi DF-u i Demokratima.

„Buduća vlada pred sobom ima nikad težu situaciju i vidjet ćemo hoće li ona biti u stanju ispuniti čitav mandat, ma tko je vodio. Pozicija građanskih stranaka bit će važna, ali treba imati u vidu da su one te koje su i najslabije danas i teško je tu davati precizniju kombinatoriku bez izbornih rezultata. Međutim, porazno je što je Crna Gora 14 godina nakon obnove neovisnosti podjeljenija nego nakon te zaista povijesne odluke koja je također dijelila naše društvo", zaključuje Uljarević.

Rezultat ovisi od izlaznosti

Jedan od ključnih faktora na svim izborima u Crnoj Gori do sada bila je izlaznost. Kad je bila niža, vlast je lagano pobjeđivala, ali kada je bila oko ili preko 70 posto, bilo bi neizvjesno.

Istraživač javnog mnijenja Miloš Bešić je uvjeren da će ovog puta biti manja izlaznost od toga. „Ide li to nužno u prilog DPS-u? Ne. Ovoga puta može se desiti da glasači DPS-a apstiniraju, a da oporbeni u većem broju izađu na birališta, a sve ovo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ovaj Zakon je motivirao prosrpske birače da izađu i glasaju, i demotivirao dio glasača DPS-a koji su vezani za SPC", kaže Bešić.