Neiskorišten potencijal migranata kao radne snage u Njemačkoj | Gospodarstvo | DW | 29.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Neiskorišten potencijal migranata kao radne snage u Njemačkoj

Njemačkoj sve više treba stručna radna snaga. No,obučavati mlade migrante je za poduzeća dvosjekli mač. Oni nemaju pravne sigurnosti i usred školovanja bi mogli biti vraćeni u zemlje porijekla, kaže studija OECD-a.

Ako ne znaš njemački, ne možeš izučiti zanat: Sirijac Beniyan Bachar bio je jedan od mnogih mladih izbjeglica, koji se susreo s ovim problemom kada je došao u Njemačku. Danas ovaj sirijski Kurd ima 23 godine, a školovanje kao frizer završio je u ljeto 2019. u Osnabrücku u Donjoj Saskoj - kao najbolji u svojoj godini. "Sretan sam i to je to", rekao je kada mu je dodijeljeno priznanje u lokalnoj Obrtničkoj komori.

Ovo je priča o uspjehu i praktični primjer kako se stvari mogu razviti: s jedne strane, mladi izbjeglica koji je marljiv i voljan učiti. S druge strane, tim učitelja, nastavnika jezika i socijalnih pedagoga, koji mu je stajao na raspolaganju tijekom cijele naobrazbe.

Samo od sebe ne ide

"Naše kompanije imale su uglavnom pozitivna iskustva s mladim izbjeglicama", kaže Holger Schwannecke, glavni tajnik Središnje udruge njemačkih obrtnika (Zentralvereinigung des deutschen Handwerks -ZDH). "Što ne znači da je to uvijek jamstvo uspjeha."

Do istog saznanja došla je i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u studiji pod nazivom "Iskoristiti potencijal migranata", u kojoj je ispitala prepreke s kojima se mlade izbjeglice u Njemačkoj susreću na putu ka školovanju i tijekom školovanja.

Prepreka broj jedan je nedostatak znanja jezika ali često i loše školsko obrazovanje zbog rata. Prema OECD-u, mjere obuke za radno mjesto su od presudnog značaja za migrante. Studija OECD-a upozorava da je obuka i priprema migranata za posao neophodna. Učenje jezika međutim košta vremena, kao uostalom i naknadno završavanje zanata, traženje posla, stana i slično.

Utrka s vlastitim postupkom za azil

Deutschland | Beniyan Bachar | Prüfungsbester im Friseurhandwerk bei der Handwerkskammer Osnabrück

Ponosni Beniyan Bachar (lijevo) s frizerskom diplomom

To je vrijeme koje mnogi nemaju, jer žele brzo zaraditi novac ili strahuju da će biti prisilno vraćeni u domovinu, ako ostanu bez posla koje obavljaju kao nekvalificirani radnici. Ima li migrant pravo na školovanje u Njemačkoj i koliko dugo to ovisi i u kojoj pokrajini i kojem mjestu živi; tko je, odakle dolazi i koje je starosne dobi. U sedam njemačkih pokrajina, samo mladi u dobi između 16 i 18 godina imaju pravo na stručnu spremu, dok u ostalim pokrajinama pravo na školovanje imaju migranti starosne dobi i do 21, 25 ili 27 godina. OECD zahtijeva da se to standardizira i da u cijeloj zemlji važe ista pravila.

U odnosu na adolescente koji su rođeni i odrasli u Njemačkoj, migranti se rjeđe odlučuju za obuku u poduzeću. Holger C, glavni tajnik Središnje udruge njemačkih obrtnika, kaže da mu je žao što je to tako, ali i da zna razloge: „Migranti žele zaraditi novac". Frizerski šegrt dobiva 450 eura u prvoj godini obuke, 550 eura u drugoj i oko 700 eura mjesečno u trećoj godini. To je daleko manje nego što možete zaraditi kao nekvalificirani radnik.

"To je cool i ja to želim"

Pogledajte video 05:07

Nepismenost kao prepreka integraciji

Tek nakon što prođu školovanje, u stanju su  financijski krenuti uzlaznom putanjom što se naravno odražava i na njihov socijalni život. „Važnost profesionalnog osposobljavanja i školovanja u Njemačkoj često se podcjenjuje", rekao je glavni tajnik Središnje udruge njemačkih obrtnika. Toga bi mladi migranti morali biti svjesni. "Moramo pridobiti uspješne poduzetnike s migracijskom pozadinom kako bi poslužili kao uzor i kako bi mladi rekli: „Cool, njemu je to uspjelo, zašto ne bi i meni."

Bez migranata, mnoge zanatske firme više ne bi mogle zadovoljiti potrebe za kvalificiranom radnom snagom. Otprilike polovina svih polaznika s državljanstvom jedne od osam zemalja iz kojih najviše dolaze migranti, završava obuku u zanatskom sektoru. Između 2015. i 2018. godine udvostručio se broj učenika u privredi koji nemaju njemački pasoš, trenutno ih je 18.680. Ipak, svako deseto mjesto u zanatskom sektoru prošle godine je bilo nepopunjeno.

Visoka stopa onih koji prekidaju školovanje

Međutim, nije dovoljno da se mlade izbjeglice samo zainteresiraju za stručnu kvalifikaciju. U odnosu na ukupan broj polaznika, natprosječno veliki broj njih odustaje od školovanja.

Izbjeglicama je potrebna znatno veća podrška tijekom stručnog usavršavanja, stoji u studiji OECD-a. "Potrebno je više stručne pomoći i asistiranja, više komunikacije između škola, firmi i ureda za socijalnu skrb a važno je imati i sustav ranog upozoravanja kako bismo mogli na vrijeme intervenirati", kaže zamjenik glavnog tajnika OECD-a Ludger Schuknecht.

Nedostaci i kod poslodavaca

Deutschland Vorstellung Studie Das Potenzial von Migranten nutzen | Ludger Schuknecht

Ludger Schuknecht iz OECD-a

Međutim, još uvijek postoje poduzeća, koja uopće ne obučavaju izbjeglice. "Postoji diskriminacija koja nema rasističku ili neku drugu pozadinu i koja jednostavno proizilazi iz kalkulacije, da postoji veći rizik u poslu uslijed nemogućnosti dobrog sporazumijevanja", rekao je Schuknecht.

Najveći rizik ostaje nerazjašnjena pravna situacija. Već izvjesno vrijeme postoji propis koji štiti učenike u privredi od prisilnog vraćanja u slučaju da njihova molba za azil bude odbijena. Ako imate ugovor o tome da ste na školovanju, imate pravo završiti školu i da nakon toga dvije godine radite. Pa ipak ovu tzv. 3+2 regulativu vlasti različitih pokrajina pa i regija nerijetko različito tumače.

Nada u 1. ožujka

"Firmama je najgore kada im oduzmu učenike tijekom obuke", kaže Schwannecke. "To se onda pročuje među kolegama poduzetnicima, koji onda kažu: Htio sam pomoći, ali bolje da to ne činim, jer će mi ionako oduzeti učenika."

U zanatskom sektoru se nadaju da će Zakon useljavanju kvalificiranih radnika, koji stupa na snagu 1. ožujka 2020. godine, poboljšati situaciju. Schwannecke zaključuje kako kompanije i poduzetnike zapravo ne zanima što je, gdje i u kojem zakonu regulirano, već da samo traže pravnu sigurnost za svoje učenike. "Nadam se da će u interesu školovanja mladih migranata, koji tako dobivaju stručnu spremu ali i u interesu njemačkih obrtnika doći do velike primjene novih propisa."