Negiranje genocida ugrožava reformsku vladu | Politika | DW | 15.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Crna Gora

Negiranje genocida ugrožava reformsku vladu

Crnogorski ministar pravde Vladimir Leposavić negira genocid u Srebrenici. To bi moglo dovesti do podjela u koaliciji koja je formirana nakon povijesne promjene na vlasti.

Negiranje holokausta je u Europi zabranjeno – gotovo ni o jednom drugom političkom pitanju na kontinentu ne postoji tako širok konsenzus. S druge strane, na Zapadnom Balkanu je negiranje ili relativizacija masakra u Srebrenici široko rasprostranjeno. Tvrdnja da najveći ratni zločin u Europi nakon 1945. godine nije genocid, u Srbiji i Republici Srpskoj je čak neka vrsta neslužbene državne doktrine.

To samo rijetko izaziva negodovanje na međunarodnoj razini, a regionalno gotovo nikada. Pritom je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) precizno dokumentirao planiranje i izvršenje ubojstva više od 8.000 muslimanskih Bošnjaka na području oko istočnobosanskog grada Srebrenice, u srpnju 1995. godine – što je jasno klasificirano kao genocid.

Negiranje genocida u Srebrenici sada je na Zapadnom Balkanu prvi put izazvalo tešku političku krizu – u Crnoj Gori. Njen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić je krajem ožujka u parlamentu u Podgorici izjavio da je spreman priznati da je u Srebrenici izvršen genocid, ako to bude "jasno utvrđeno”. On je negirao legitimitet ICTY-a – zbog toga što taj sud navodno ignorira zločine nad Srbima.

Izjave ministra pravde predstavljaju prvo veliko iskušenje za reformsku vladu koja postoji tek četiri mjeseca. Naime, postoji veliko negodovanje kod pojedinih koalicijskih partnera, među oporbenim strankama i u dijelu crnogorske javnosti. Oštre kritike stigle su i od stranih diplomata. Premijer Zdravko Krivokapić je pozvao Leposavića da podnese ostavku – ali ministar je to odbio. Sada o njegovoj smjeni mora odlučiti parlament. Ali problem je što u koaliciji za to nema većine.

Povijesna promjena na vlasti

Politička kriza nastala zbog Leposavića dolazi samo nekoliko mjeseci nakon povijesne promjene na vlasti: u jesen 2020. godine reformska koalicija koju čine prosrpski nacionalisti i euroskeptici, kao i proeuropski zeleni liberali, nakon tri desetljeća na parlamentarnim izborima je pobijedila dugogodišnjeg crnogorskog vladara, trenutnog predsjednika države Mila Đukanovića i njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS).

Zdravko Krivokapić

Zdravko Krivokapić: nakon pobjedničkog slavlja moglo bi uslijediti otrežnjenje

Na toj koaliciji bazira stručna vlada na čelu s Krivokapićem, koja postoji od prosinca 2020. godine. Premijer i njegov kabinet su kao ciljeve istakli ništa manje nego demokratizaciju Crne Gore, brigu za vladavinu prava, kao i to da Crna Gora bude prva zemlja zapadnog Balkana koja će pristupiti EU-u.

Đukanovićev scenarij iz snova

Svađa oko Leposavićevog negiranja-Srebrenice je upravo scenarij na koji su čekali dugogodišnji vladar Đukanović i njegova stranka. Krajem devedesetih godina oni su Crnu Goru - koja je tada sa Srbijom činila Saveznu Republiku Jugoslaviju – korak po korak izveli na samostalan kurs. Zemlja je 2006. godina proglasila neovisnost.

Put do toga je bio povezan s barem nominalnim distanciranjem od ratnih zločina iz jugoslavenskih ratova 1991.-1999. Tako je crnogorski parlament 2009. godine rezolucijom osudio masakr u Srebrenici – ali bez eksplicitnog spominjanja pojma „genocid". Također, Đukanović i njegova stranka se nikada nisu vjerodostojno pokajali zbog sudjelovanja crnogorskih vojnika u bombardiranju Dubrovnika.

Polarizirana zemlja

Politika suvereniteta i identiteta iz ere Đukanovića sve do danas polarizira Crnu Goru. Doduše, malo tko još ozbiljno dovodi u pitanje neovisnost- ali nešto manje od polovice stanovnika se deklarira kao Crnogorci, a oko trećina kao Srbi. Mnogi od njih su politički i kulturno orijentirani prema Beogradu. U to također spada i zastupanje službenog srpskog narativa o Srebrenici ili o nelegitimnosti Međunarodnog suda za ratne zločine.

Srebrenica spomenik

Genocid u Srebrenici još uvijek mnogi negiraju

Na takve birače se oslanja više stranaka reformske koalicije, između ostalog i desničarsko-konzervativni, prosrpski Demokratski front (DF). On je striktno protiv parlamentarnog opoziva Leposavića i njegov ostanak u vladi je postavio kao uvjet za opstanak koalicije.

Vlada „na minskom polju"

Još uvijek nije jasno je li ministar pravde, koji sebe izričito vidi kao Srbina, izjavu o Srebrenici dao namjerno ili ishitreno. Premijer Krivokapić je govorio o pokušaju „rušenja vlade iznutra" – upiranje prstom na desničarsko-nacionalističkog, prosrpskog koalicijskog partnera.

Ono što je sigurno, Leposovićeve riječi su zemlju odvele „u minsko polje", kako je napisala kolumnistica lista „Vijesti" Ratka Jovanović-Vukotić. Jer aktualna polemika oko Srebrenice obuhvaća sva tradicionalna ključna pitanja crnogorske politike: odnos prema ratnoj prošlosti, odnos prema Srbiji i pitanje crnogorskog identiteta.

Trenutno je potpuno nejasno hoće li premijer Krivokapić, njegovi ministri i stranke reformske koalicije uspjeti pronaći izlaz iz tog problema. Pritom, spor oko Srebrenice nije njihov jedini problem. Planirana izmjena Zakona o državljanstvu dovela je do prosvjeda i uličnih blokada takozvanih „patriotskih snaga", odnosno pristaša Đukanovića i njegove stranke. Izmjenu tog zakona oni vide kao prijetnju crnogorskom suverenitetu.

Pored toga, Crna Gora je financijski satjerana uz zid, jer se prezadužila uzimanjem kineskog kredita od milijardu eura. EU je ovoga tjedna odbio zahtjev vlade u Podgorici za financijsku pomoć.

Barem jednu pozitivnu stranu spora oko Srebrenice vidi novinar „Vijesti" Željko Ivanović. „Bravo za premijera", piše Ivanović, „jer je on prvi, ne samo u Crnoj Gori, već u čitavoj regiji, sankcionirao člana svog kabineta zbog relativizacije jednog zločina."

Preporuka uredništva