Negiranje genocida se tiče svih nas! | Politika | DW | 11.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Negiranje genocida se tiče svih nas!

Zaštita istine od onih koji je negiraju i pravda za žrtve srebreničkog genocida najbolji je način da spriječimo da se ponove genocidi, piše Dunja Mijatović.

Nesporno je da je u Srebrenici i oko toga grada u Bosni prije 25 godina počinjen genocid. Nekoliko presuda međunarodnih sudova učinilo je to kristalno jasnim. Ipak, mnogi političari i dalje negiraju ovu istinu, produbljujući tako patnje preživjelih i ugrožavajući mir.

Genocid u Srebrenici je odnio živote više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom bošnjačkih muškaraca i dječaka, i raselio 30.000 ljudi. Izveli su ga Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom u međuvremenu osuđenog ratnog zločinca uz suučesništvo pasivne međunarodne zajednice. Umjesto da taj zločin prepoznaju kao jedno od najokrutnijih poglavlja suvremene povijesti Europe i rade na pomirenju, mnogi ugledni političari i javne osobe u Bosni i Hercegovini i Srbiji potiču plamen nacionalizma i namjerno siju sjeme mržnje. To je opasna situacija.

Negiraju genocid i imaju istaknute uloge u javnosti

Negiranje genocida slabi sposobnost svakog društva da na vrijeme primijeti riječi i djela koja mogu dovesti do novih zločina. Negiranjem genocida se također dehumaniziraju preživjeli i žrtve, ostavljajući ih bez priznanja i pravde. Negiranje genocida sprječava borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine - a na kraju i mogućnost pomirenja.

Kao što pokazuje nedavni izvještaj o negiranju genocida u Memorijalnom centru Srebrenica, i dalje postoji politička retorika koja negira genocid, delegitimira sudove i veliča ratne zločince. Na primjer, u Republici Srpskoj neki ratni zločinci imaju istaknute uloge u javnosti, u Srbiji se kandidiraju za javne funkcije, ili vode aktivan javni život. Pritom promoviraju iste gnjusne laži koje su prije 25 godina dovele do tolike ljudske patnje.

Dunja Mijatović

Dunja Mijatović

Bilo bi pogrešno vjerovati da je taj problem ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Svakako da bi obje te države trebale učiniti mnogo više u borbi protiv nekažnjivosti i negiranja genocida. Ali Istovremeno bi europske zemlje, koje djeluju pojedinačno i kao dio međunarodnih organizacija, trebale izaći iz svog stanja ravnodušnosti i svom snagom se potruditi za pravdu i pomirenje na Balkanu.

Šutnja međunarodne zajednice

Usprkos tome što je osnovan Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, međunarodna zajednica je dugo oklijevala izvršiti pritisak na zemlje u regiji kako bi počinitelje genocida privele pravdi. Prošle su godine prije nego što su svi optuženi prebačeni u Haag. Protiv mnogih počinitelja tek trebaju biti podignute optužnice.

Danas međunarodna zajednica prešućuje potrebu da se zaustave i kazne oni koji negiraju genocid. Negiranje genocida se tiče svih nas jer potkopava pravdu koja je tako mukotrpno stečena za žrtve, sije nesklad i nepovjerenje među ljudima i na taj način povećava šansu za sukobe u društvu i među državama. To bi trebalo shvatiti ozbiljno, posebno sada kada neonacističke i nacionalističke stranke ponovo jačaju skoro svuda u Europi.

Kriminalizacija negiranja genocida

Prvi korak koji treba poduzeti je donošenje zakona na nacionalnoj razini koji kriminalizira negiranje genocida. Takvi zakoni bi jako doprinijeli postavljanju stvari na pravo mjesto i smanjenju šansi da politički lideri i druge javne osobe vode sramotne diskurse o genocidima. Takvi zakoni su usvojeni u nekoliko europskih zemalja.

Sljedeći korak bi bio uspostavljanje međunarodnog Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. To majke Srebrenice odavno zahtijevaju - i to je najmanje što bi međunarodna zajednica mogla učiniti. Nažalost, samo je Europski parlament imao hrabrosti postupiti po tom zahtjevu 2009., kada je pozvao Vijeće Europske unije i Europsku komisiju da „na odgovarajući način obilježe genocid u Srebrenici i Potočarima“ i predložio da se 11. srpnja proglasi Danom sjećanja. Prošle godine su poziv da se uspostavi Dan sjećanja ponovile Munira Subašić i Kada Hotić, dvije srebreničke majke, koje su prošle godine prvi put došle u Vijeće Europe.

Odati počast žrtvama Međunarodnim Danom sjećanja

Za uspostavu međunarodnog dana sjećanja potrebna je samo politička volja. Međunarodne organizacije to ne bi koštalo ništa, ali bi mnogo značilo preživjelima. Pogotovo ove godine, kada će obilježavanje 25 godišnjice biti smanjeno zbog pandemije, uspostava ovog dana pokazala bi posvećenost pravdi i istini. Istovremeno, žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici time bi se priznalo ljudsko dostojanstvo.

Međutim, nužni zakoni koji zabranjuju negiranje genocida i uspostavu Dana sjećanja nisu dovoljni za trajno suprotstavljanje negiranju genocida - za to je potrebno obrazovanje.

Sve žrtve su naše žrtve

Školski udžbenici svih država članica Vijeća Europe trebali bi sadržavati objektivan prikaz genocida u Srebrenici, objašnjavajući što se dogodilo, zašto i s kojim posljedicama. Udžbenici bi trebali obrazovati o prošlosti, raskrinkati mitove, prenositi misli o pravdi i jednakosti za sve. I trebali bi obrazovati da se sve žrtve tretiraju kao naše, bez obzira na njihovo podrijetlo ili identitet.

Zaštita istine od onih koji je negiraju i izvršenje pravde za žrtve srebreničkog genocida najbolji je način da spriječimo da se ponove genocidi.

Dunja Mijatović je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic