1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Triumphbogen Bukarest mit NATO-Flaggen
Foto: Bernd Riegert/DW
PolitikaUkrajina

NATO pomaže Ukrajini da preživi zimu

30. studenoga 2022

Šefovi diplomacija članica Sjevernoatlantskog saveza u Bukureštu organiziraju pomoć Ukrajini za zimu. Rusija i dalje napada infrastrukturu. Na dnevnom redu samita je i jačanje vlastite obrambene sposobnosti.

https://p.dw.com/p/4KGs0

Na sastanku šefova diplomacija najvećeg vojnog saveza na svijetu ne radi se više o isporuci oružja Ukrajini koju je napala Rusija, već o takozvanoj „zimskoj pomoći“. U to spadaju deke, šatori, topla odjeća, generatori, transformatori, odašiljači signala koji odvraćaju dronove…

„NATO ne isporučuje samo smrtonosno oruđe“, naglasio je još jednom glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uoči samita u Bukureštu. Oružje mogu i smiju isporučivati pojedinačne zemlje-članice, ali nikako NATO kao organizacija, jer bi time mogla službeno postati strana u sukobu. NATO želi po svaku cijenu izbjeći otvoreni sukob s Rusijom. Stoltenberg je uvjeren da Rusija ne planira napad na teritorij članica Sjevernoatlantskog saveza.

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, koji je u ponedjeljak (28.11.) zajedno sa skandinavskim i baltičkim kolegama posjetio Kijev, vjeruje da je neophodno više tenkova, protuzračnih sustava i drugog teškog naoružanja, kako bi Ukrajina pobijedila ruskog agresora: „Ostanite mirni i dajte tenkove!", objavio je Landsbergis na Twitteru poslije posjeta Ukrajini.

Rumänien Bukarest | Treffen der NATO-Außenminister | Jens Stoltenberg, NATO-Generalsekretär
Jens Stoltenberg: NATO isporučuje samo opremu koja nije smrtonosnaFoto: Andrei Pungovschi/AFP/Getty Images

U Bukureštu je izjavio za DW da se prvenstveno mora osigurati opskrba električnom energijom, ali da treba i više oružja. „Potrebno je isporučiti tenkove Ukrajini“, rekao je Landsbergis i dodao da je to nužno kako bi se ratna zbivanja preokrenula u korist Ukrajine. Međutim, na ovom sastanku šefova diplomacija zapadnog vojnog saveza ne može se računati s novim isporukama teškog naoružanja Ukrajini. A upravo to će zahtijevati ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, koji je gost u Bukureštu.

G7 i pomoć za zimu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock želi se u Bukureštu usredotočiti na konkretnu pomoć ljudima u Ukrajini kako bi prebrodili zimu. Na novinarska pitanja o tome hoće li Njemačka isporučiti dodatno oružje Ukrajini, ona je izbjegla konkretan odgovor ukazujući na to što je sve Njemačka već poslala u Ukrajinu – recimo, raketni sustav Iris-T. Još tri takva će biti upućena u Ukrajinu iduće godine.

„Na brutalan način doživljavamo da ruski predsjednik upotrebljava hladnoću kao ratno oružje. To je brutalan raskid, ne samo s međunarodnim pravom, već i s našom civilizacijom", izjavila je njemačka šefica diplomacije.

Russland - Ukraine Konflikt I Kiew
Generatori za Ukrajinu: pomoć za preživljavanje zimeFoto: Metin Aktas/AA/picture alliance

Dodala je da se ona i njezini kolege okupljaju kao prijatelji Ukrajine. „Kada upitamo sami sebe koliko dugo bismo izdržali s obitelji, s djecom, bez struje, vode i grijanja na dva stupnja ili minus dva, minus dvanaest stupnjeva, onda možemo makar izdaleka naslutiti što je pred ljudima iz Ukrajine." Baerbock je rekla da samo 250 kilometara od Bukurešta počinje ruski teror.

Njemačka je kao pomoć za zimu izdvojila 150 milijuna eura. Annalena Baerbock trenutno predsjeda skupini G7 i na samitu u Bukureštu, na kojem se, pored najvažnijih zapadnih industrijskih zemalja okupilo i još 15 članica NATO-a, želi sakupiti što više novaca za Ukrajinu. Sva ta nastojanja zahtijevaju koordinaciju. Sjedinjene Američke Države najavile su veliki paket pomoći.

„Moramo činiti više“

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice da povećaju svoje napore na saniranju ukrajinske infrastrukture oštećene u ruskim napadima. „Moramo učiniti više da obnovimo opskrbu strujom i plinom, ali moramo staviti na raspolaganje i više protuzračnih sustava. Sustavi koje smo već isporučili moraju se održavati. Saveznici moraju osigurati rezervne dijelove i prije svega streljivo", naglasio je Stoltenberg.

Rumänien Bukarest | NATO-Außenministertreffen - Annalena Baerbock
Annalena Baerbock: Samo 250 kilometara od Bukurešta počinje ruski terorFoto: Bernd Riegert/DW

Prema diplomatskim izvorima zapadnog vojnog saveza, osnovni problem je to što su skladišta streljiva skoro prazna, pa se nova municija za haubice Iris-T i za sustav Patriot ne može tako brzo proizvesti koliko brzo ju Ukrajinci troše. Isti izvori govore i o tome da se mora misliti i na vlastitu obrambenu sposobnost i ne može baš sve dati Ukrajini.

Prema medijskim izvještajima, njemačka vojska ima zalihe municije koje bi u slučaju rata bile dovoljne za nekoliko dana. Popunjavanje njemačkih rezervi po standardima NATO-a trebalo bi koštati 20 milijardi eura. No prema tim navodima problem nije toliko novac, koliko nedovoljni kapaciteti vojne industrije. Predsjednik Saveza njemačkih vojnika pukovnik Andre Wüstner rekao je za radio Deutschlandfunk da Njemačka mora znatno brže proizvoditi i da ni političari ni vojna industrija nisu shvatili kako treba biti izvedena „smjena epoha", odnosno temeljna reforma Bundeswehra i njemačke obrambene politike.

Predsjednik Iohannis: Provesti zaključke

Ovaj skup održava se u Bukureštu kako bi se pokazalo da je NATO ojačao svoje istočno krilo sa četiri nove borbene grupe – u Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Trenutno te postrojbe imaju po 1.000 vojnika, ali prema zaključcima sa samita u Madridu u srpnju ove godine, one bi trebale imati po 5.000 pripadnika. Prije rata u Ukrajini borbene trupe postojale su u Poljskoj i baltičkim državama.

Prema mišljenju domaćina samita, rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, popunjavanje tih trupa teče suviše sporo: „Donijete odluke se sada moraju provesti. To se mora dogoditi odmah. U slučaju napada moramo znati tko gdje šalje koje trupe. To ne možemo odlučivati u posljednjem trenutku. Ne smijemo dozvoliti da nas iznenade." Rumunjski predsjednik je dodao da su na sljedećem samitu NATO-a iduće godine u Vilniusu potrebne „hrabrije odluke", jer za su za vlastitu obranu potrebni materijal i ljudi.

Rumänien Nato-Generalsekretär Jens Stoltenberg zu Besuch in Bukarest
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis (desno) s glavnim tajnikom NATO-a Jensom StoltenbergomFoto: ANDREI PUNGOVSCHI/AFP

Švedska i Finska još ne mogu u NATO

Ne očekuje se napredak ni kod natezanja s Turskom oko pristupa Švedske i Finske Sjevernoatlantskom savezu. Ankara zahtijeva najprije od Švedske bolju suradnju u progonu navodnih terorista.

Svih 30 zemalja koje su punopravne članice vojnog bloka moraju pristati na prijem novih članica. Zahtjev su Švedska i Finska uputile u svibnju, a pristanak još uvijek nisu dale Mađarska i Turska. Kandidatkinje sudjeluju na skoro svim sjednicama Saveza, kao i na samitu u Bukureštu.

Članstvo Ukrajine nije na vidiku. Diplomatski izvori NATO-a kažu da bi se sada trebalo usredotočiti na rat protiv Rusije, a sve dok on traje, članstvo Ukrajine je nemoguće. Ministar vanjskih poslova Litve nije tog mišljenja i zalaže se za što brže članstvo Ukrajine.

NATO je 2008. na samitu u Bukureštu, bez navođenja rokova, obećao Gruziji i Ukrajini članstvo, ali to je tada bila potpuno drukčija geopolitička situacija. Tada je današnji glavni tajnik Jens Stoltenberg bio norveški premijer i izgovorio je rečenicu: „Vrata NATO-a ostaju otvorena."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme