NATO želi BiH
8. svibnja 2010
Oko jugoistočne Europe glavni tajnik Rasmussen je naglasio kako je došlo "do novog impulsa za stvaranje trajne stabilnosti, ukoliko političke vođe iskoriste priliku".
"Nedavna odluka ministara članica NATO-a da se Bosni i Hercegovini ponudi MAP – Akcijski plan za članstvo, daje jasan znak da mi budućnost BiH vidimo u NATO savezu. To određuje jasne korake koje mora poduzeti političko vodstvo u Sarajevu kako bi se na tom putu ostvario napredak", istaknuo je Rasmussen. MAP nudi okvir za provedbu vojnih i političkih reformi koje traži NATO. No te reforme imaju smisla i za samu Bosnu i Hercegovinu kao državu koja će dobro funkcionirati.
Apel političkim vođama u BiH
"Prvi korak je da se ključne ovlasti prebace s razine entiteta na razinu države. Već sam uputio dopis predsjedniku Predsjedništva gospodinu Silajdžiću da ohrabri ostvarenje napredka", podsjetio je Rasmussen. "Pozivam sve političke vođe u Bosni i Hercegovini da imaju hrabrosti za takav korak, kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo, za dobrobit svih naroda. Jer, MAP može otkočiti promjene koje vode u bolju budućnost zemlje", ponovio je glavni tajnik.
"Regionalni kontekst obećava mnogo. Hrvatska je poduzela konkretne političke korake kako bi iscijelila rane najnovije povijesti između dvije zemlje. Srbija je učinila isto. To su primjeri koje pozdravljam i prilike za zemlje da usmjere pogled u budućnost".
Novi strateški koncept NATO-a
Glavni tajnik je govorio i novom strateškom konceptu NATO-a te naveo da će skupina stručnjaka koju predvodi Madelein Albright predstaviti svoje izvješće 17.svibnja. Rasmussen naglašava kako je skupina uzela u obzir "vrlo različita mišljenja" o toj temi. Izvješće će biti predstavljeno javnosti na konferenciji za medije i postavljeno na web-stranicu NATO-a.
Nakon temeljne provjere i rasprave sa saveznicima Rasmussen će započeti pripremu incijalnog nacrta poslje ljeta. Završni dokument dogovorit će saveznici na Lisabonskom summitu NATO-a u studenom ove godine.
Antiraketni štit "samo 200 milijuna"
Oko antiraketnog štita glavni tajnik je izjavio da će saveznici odlučiti u Lisabonu da li će NATO antiraketni štit postaviti kao teroritorijalni antiraketni štiti i kao savezničku misiju. Rasmussen smatra da je to potrebno, jer je ugroženost sve veća. Osim toga i Europa treba pridonijeti svojoj vlastitoj obrani. Upravo zbog toga ima političkog i vojnog smisla razgovarati o tom pitanju i s Rusijom u pogledu suradnje oko antiraketnog štita.
"Za dodatne troškove za manje od 200 milijuna eura za idućih deset godina dobiva se puna zaštita protiv opasnosti koju prepoznajemo danas". Ne želeći prejudicirati ishod rasprave Rasmussen samatra da to "nisu veliki troškovi za dobivanje prave zaštite od realnih opasnosti". On doduše ne zna koja je posljednja pozicija Rusije oko raketne obrane, ali na nedavnom summitu NATO-a u Strasbourgu Savez je odlučio da prispita mogućnosti povezivanja svog i ruskog sustava raketne obrane.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: Z. Arbutina