Napokon slušaju lovca na viruse

Albert Osterhaus sa sveučilišta Erasmus u Rotterdamu već godinama upozorava kako se i ljudi mogu zaraziti virusom ptičje gripe. To što ga se tek sada ozbiljno shvaća, ovog profesora uopće ne iznenađuje: «Očito nam je ponekad potrebno izbijanje zaraze kod životinja kako bismo razumjeli da možda može doći do gripe vrlo opasne za ljude» kaže Osterhaus. Taj ugledni, ali i osporavani znanstvenik još je prije osam godina otkrio virus koji se sada polako ali sigurno kreće u smjeru zapadne Europe: «1997. smo dokazali da je u Hongkongu tada od virusa oboljelo 18, a umrlo šest ljudi. Bili smo prvi koji smo identificirali virus kao H5N1 – prije toga se vjerovalo da taj ptičji virus ne može prijeći na ljude.»

Na prototipu cjepiva mora se intenzivno raditi

Virolog Osterhaus ne želi dizati paniku, ali ipak smatra da je moguće izbijanje velikih epidemija poput onih koje su se tri puta dogodile u prošlome stoljeću. Samo 1918. od španjolske je gripe umrlo više od 20 milijuna ljudi. No, ako bi se to čak i ponovilo, ipak postoji razlika u odnosu na ona i sada, kaže Osterhaus, jer danas izgleda postoje mogućnosti da se učini nešto protiv te zaraze. Zbog toga njegov tim dnevno skuplja i analizira različite varijante ljudskih i životinjskih virusa, koji se brižljivo sortiraju u hladnjacima Instituta za virologiju roterdamskog sveučilišta. Znanstvenici istražuju kako virusi mutiraju u određenim uvjetima. Opasnost od epidemije prijeti osobito tada kada se životinjski i humani virusi mogu spojiti. Na to moramo biti bar spremni, upozorava Albert Osterhaus: «Ono što sada treba učiniti jest da što prije moguće proizvedemo prototip cjepiva koje ćemo testirati na ljudima, kako bismo vidjeli je li sigurno i učinkovito. Kada kažem učinkovito – to znači stvara li se dovoljno antitijela kada su ljudi cijepljeni.»

Europljani bi trebali ujediniti snage

Ali, koja će farmaceutska tvrtka dobrovoljno uložiti puno novca u neko sredstvo koje možda nikada neće doći na tržište, iz jednostavnog razloga zato što će velika katastrofa izostati? 57-godišnji Osterhaus kaže kako alternative međutim nema. On poziva države članice Europske unije da zajednički financiraju pronalazak i razvoj takvog preparata. Kada govori o vlastitom institutu, želja mu je uspostava laboratorija s posebnim mjerama sigurnosti, u kojem će se moći provoditi i ekstremno opasni eksperimenti s virusima. «Ovdje u Nizozemskoj o tome se priča već dvije godine, laboratorija još nema, a hitno je potreban,» kaže Osterhaus. Možda će netko sada poslušati tog roterdamskog lovca na viruse.