1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Napokon propisi za uslužne djelatnosti

Alen Legović15. studenoga 2006

Nakon trogodišnjeg natezanja danas je Europski parlament velikom većinom prihvatio direktivu o uslužnim djelatnostima. Odluka je važna ne samo za sadašnje, nego i za buduće zemlje članice te potencijalne kandidate.

https://p.dw.com/p/9ZUI
Charles McCreevy
Charles McCreevyFoto: EU

Europski su parlamentarci prihvatili kompromis koji uglavnom oslikava prijedloge vlada zemalja članica. Formalno prihvaćanje ove odluke na jednom od idućim sastanaka Vijeća ministara je sigurno. Zemlje članice sada moraju primijeniti ovu odredbu i pretočiti je u nacionalno zakonodavstvo u roku od tri godine. Direktiva stupa na snagu naranije 2010. godine.

Smanjenje birokracije

Nova će direktiva olakšati radnicima koji rade na montaži grijanja ili postavljanju pločica te osobama koje nude usluge za kompjutore ili savjetnike poduzeća da ponude svoje usluge i u inozemstvu unutar Europske unije. Pri tome se uklanja čitav niz birokratskih prepreka. Tako će ubuduće uslužni djelatnici u inozemstvu imati samo jedno centralno mjesto kojem će se obraćati i koje će izdavati potrebne potvrde i davati pravne informacije. Ponuđači iz inozemstva unutar Unije ne smiju biti diskriminirani u odnosu na domaća poduzeća koja pružaju usluge.

Ublažena verzija

U dugotrajnom procesu Europski je parlament izbacio prvotno planirano načelo zemlje podrijetla. Ono je predviđalo da poduzeće koje nudi usluge bude podložno odredbama i pravilima matične zemlje, čak i kada djeluje u inozemstvu. Sada pravila i visinu zarade određuje samo zemlja u kojoj se pružaju usluge. Na taj se način izbjegla opasnost od dumpinga cijena, a time i potkopavanje socijalnog zakonodavstva, primjerice pretjerana ponuda ponuđača iz zemalja srednje i istočne Europe gdje su plaće vrlo male.

Brojne iznimke

Direktiva sadrži i mnoge iznimke za vrlo osjetljiva područja kao što su usluge na području zdravstva i socijalne zaštite, uključujući i njegu, zatim javni promet, elektroničke medije te lutrije i casina. Jednako vrijedi i za bankovne poslove, odvjetnike i javne bilježnike te za „uslužne djelatnosti od općeg gospodarskog interesa“, kao što su pošta, vodoopskrba ili odvoz smeća. Također se u pojedinim članicama navodi kako se ne smije dirati u postojeće odredbe o zaštiti portošača.
Povjerenik Charlie McCreevy u Strassbourgu je izjavio kako vrlo složena direktiva neće ograničiti socijalna prava radnika, već stvoriti nova radna mjesta: “Svatko se slaže da moramo dati poticaj sektoru uslužnih djelatnosti, a upravo se to ovom novom direktivnom i čini.”
Što će na koncu direktiva o uslužnim djelatnostima zaista donijeti građanima vidjet ćemo tek krajem 2009. godine, jer do tada će svih 27, a možda već zajedno i s Hrvatskom 28 zemalja članica, morati direktivu pretočiti u nacionalno zakonodavstvo.