Nakon prljave kampanje, hoće li građani izabrati čistu vlast? | Politika | DW | 15.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Nakon prljave kampanje, hoće li građani izabrati čistu vlast?

Nakon brojnih debata i anketa, velik dio hrvatskih građana s olakšanjem je dočekao izbornu šutnju. No to je tek zatišje pred buru jer će se najatraktivnija gradonačelnička mjesta rješavati u drugom izbornom krugu.

Od ponoći u Hrvatskoj traje izborna šutnja kako bi građani u miru odlučili koga će sutra (16. 5.) zaokružiti na izborima za lokalnu vlast. Iako se percipiraju kao manje atraktivni od predsjedničkih i parlamentarnih, riječ je o izborima koji najviše utječu na sam život građana, jer biraju općinska i gradska vijeća, županijske skupštine, načelnike, gradonačelnike i župane. Na listama će se tako naći čak 38.000 imena.

Očekivano, najveći interes javnosti pobudili su izbori u gradu Zagrebu čiji proračun teži gotovo 14 milijardi kuna, budući da je Milana Bandića u pohodu na sedmi mandat spriječila - smrt. U tom se trenutku činilo kako će njegovi protukandidati morati mijenjati strategiju kampanje, jer su je koncipirali na opozivanju Bandićevog klijentističkog modela upravljanja gradom. No stvar je spasila Jelena Pavičić Vukičević, Bandićeva desna ruka, koja se nakon prvotnog nećkanja ipak prihvatila kandidature pa je tako ponijela i naslov „kandidatkinje kontinuiteta". Na kritike kako zapravo nikada nije izašla iz sjene dojučerašnjeg šefa, Pavičić Vukičević je odgovorila sloganom „Svoja i odvažna".

Puno očekivanja, još više optužbi

S druge strane, lijeva koalicija Možemo, sasvim je sigurno i bez većih turbulencija vodila svog kandidata Tomislava Tomaševića do, prema anketama, sigurnog ulaska u drugi izborni krug. Tomašević naime ima potporu više od trećine Zagrepčana, dok ostali takmaci kojima se ostavlja mogućnost ulaska u drugu rundu izbora imaju tek nešto više od desetak posto. Pristaše u njemu vide neokaljanog mladog političara koji će očistiti Zagreb od korupcije, a protivnici mu zamjeraju višak staža u lijevim organizacijama civilnog društva i manjak iskustva u realnom sektoru.

Protukandidat iz HDZ-a, Davor Filipović, tako će mu pokušati natovariti da su ga kroz nevladine organizacije u kojima je djelovao financirale strane vlade. Javnosti donedavno nepoznat Filipović istaknut je kao kandidat vladajuće stranke još za života Milana Bandića te su ga mnogi okarakterizirali kao alibi-kandidata koji je zapravo trebao pomoći bivšem gradonačelniku u ostanku na vlasti.

Lokalwahlen in Kroatien

HDZ u utrku za Zagreb poslao relativno nepoznatog kandidata

Možda je najdalje u optužbama na račun Tomaševića otišao Domovinski pokret koji na čelu Zagreba želi vidjeti svojeg šefa, nesuđenog predsjednika Hrvatske, Miroslava Škoru. Primjenjujući takozvani Orbanov model upravljanja desnim biračkim tijelom, Domovinski pokret podignuo je prekršajnu prijavu protiv Tomaševića, optužujući ga da mu je političku aktivnost kroz organizacije civilnog društva financirala zaklada Heinrich-Böll-Stiftung.

„Taj institut uplaćuje novac u Institut za političku ekologiju, a to su sve instituti pod navodnim znacima, i iz tog instituta nastaju stranke Možemo! i Zagreb je naš!. Gospodin Tomašević je bio koordinator oba instituta. Imamo ovdje na početku trag novca od jedne stranke koja je stranka u Saveznoj Republici Njemačkoj i koja ima identične ciljeve kao i stranka u Republici Hrvatskoj, a to je Možemo!", objasnili su novinarima iz Domovinskog pokreta jasno dajući ime navodnom vanjskom neprijatelju hrvatske demokracije. Dosljedan je to nastavak optužbi koji su dolazile iz konzervativnih krugova, a prema kojima je Tomašević proizvod filantropa Georgea
Sorosa i njemačke stranke Die Linke.

„Halo, za koga ćete glasati?"

 Tomislav Tomašević - Politiker

Tomislav Tomašević

A upravo su Škoru ostali kandidati najviše optuživali za prljavu kampanju, bilo za navodno frizirane ankete, bilo za angažiranje agencije koja je nazivala birače kako bi ih navodno anketirala, a zapravo klevetala ostale kandidate.

„Zagrepčani se okupljaju oko Miroslava Škore u strahu od dolaska ultra ljevice na vlast", objavio je jedan od taktičkih portala desnice u pokušaju kreiranja atmosfere straha iz  1945. godine kada je novouspostavljena komunistička vlast praznila ambare i konfiscirala imovinu imućnijih građana i poduzetnika.

Izborna predviđanja zagrebački drugi krug dopuštaju i Jošku Klisoviću (SDP) koji je vodio kampanju temeljenu na vlastitom karakteru pod sloganom „Mirni čovjek Zagreba" te nezavisnoj Vesni Škare-Ožbolt, nekadašnjoj šefici kabineta prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Ostali gradovi

U tradicionalno lijevoj Rijeci gradonačelnika bi i dalje trebao držati SDP, budući da zamjenik gradonačelnika Vojka Obersnela - Marko Filipović ima najveću potporu birača, no ne dovoljnu za pobjedu u prvom krugu.

Osijek pak po prvi puta, barem prema istraživanjima javnog mnijenja, ozbiljniju priliku daje HDZ-u, budući da najbolje stoji njihov kandidat Ivan Radić.

Posve neizvjesno je i u Splitu gdje će svaki četvrt građanin, pokazuju ankete, zaokružiti HDZ-ovog Vicu Mihanovića kojeg prate Ivica Puljak iz Centra te povratnik na političku scenu - osebujni poduzetnik Željko Kerum iz Hrvatske građanske stranke.

Iako je najviše medijskog prostora dano gradonačelničkim kandidatima, važno je znati da njihova moć velikim dijelom ovisi i o sastavu gradskih parlamenata koji se biraju samo u prvom krugu. No stječe se dojam da je ta informacija slabo doprlijea do samih građana.

Virus na pauzi

Kroatien Zagreb Parlamentswahl | Miroslav Boro

Nije mu pošlo za rukom na predsjedničkim izborima, sada pokušava na lokalnim - Miroslav Škoro

Kuriozitet ovih izbora jest i prigodno ublažavanje protuepidemijskih mjera. Naime, bez obzira iz koje države dolazili, hrvatski državljani 16. svibnja prilikom prelaska granice neće morati pokazati PCR test na koronavirus. „Dolazak u Republiku Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, uz preduvjet da osoba ima pravo glasanja na lokalnim izborima", poručili su iz Ministarstva unutarnjih poslova. Ovi glasači moraju Hrvatsku napustiti najkasnije 12 sati nakon ulaska u zemlju.

Ovakva odluka na ruku najviše ide hrvatskim građanima koji žive u Bosni i Hercegovini te Srbiji iz koje birači tradicionalno organizirano dolaze glasati za Samostalnu srpsku demokratsku stranku, a koja pak podupire vladajući HDZ.

Izborne neizvjesnosti nema u 48 od 555 gradova i općina (uglavnom općina), jer oni već znaju imena svojih načelnika i gradonačelnika. Naime, u njima se kandidirao samo jedan kandidat pa je objavljeno da je HDZ već pobijedio u četiri grada i 44 općine.